Razgovor:Razlikovni rječnik hrvatskog jezika i srpskog jezika

Izvor: Wječnik
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

I dalje previše grešaka[uredi]

Ovo je smešno, nikada nisam naišao na oblik Vivlija u srpskom, mnogo reči u srpskom se koristi alternativno kao dublet (bakreni i bakarni, na primer). Brisao sam ili označavao one koje se koriste u normalnoj upotrebi u srpskom.

[bez naslova][uredi]

Zasto brisati. Pa bogatstvo je to sto se razumijemo, ali opet imamo itekako osebujnu razliku u imenicama. Mislim, meni je smjesno imati i hrvatsko slovenski rjecnik. Tko ga koristi? Ali svejedno trebamo ga imati. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 71.57.70.188 (razgovordoprinosi), 18:08:45, 2. prosinca 2008. (SEV).

Zašto brisati?![uredi]

Nek' postoji hrvatsko-srpski rječnik, ali ne ovakav!!! Rječnik je pun grešaka, npr. • koštovnik, cjenovnik - cenik Na hrvatskom se ne kaže "cjenovnik". Rabi se riječ "cjenik"!!! Kao što se u srpskom ne rabi riječ "cenik", nego cjenovnik (ekavsko narječje: cenovnik). Uzaludno je navesti riječi koje imaju razne alternacije (ije/je/e/i). Mi koji razumijemo oba jezika - zbilja nemamo potrebe za ovakvim rječnikom, trebaju ga oni koji uče jezike ili pak oba jezika... Ali njima ovaj rječnik nije koristan...

Brisati[uredi]

Taj je jezik prema teorijama nekih slavista, postojao od sredine IX. do konca XX. stoljeća, ali taj nakazni spoj dvaju jezika nije nikada postojao ni kao sustav narječja ni kao standardni jezik, već se nametao iz političkih razloga. Bastard 16:42, 1. lipnja 2009. (UTC)

srp. popadija[uredi]

Koliko je ovo loše i zbog lošosti štetno vidi se po objašnjenju župa = popadija. Popadija NIJE župa NEGO žena pravoslavnog svećenika.

PREVIŠE GREŠAKA[uredi]

Ovaj članak sadrži previše grešaka, npr. Ćudovište (umjesto Čudovište), dIJEvojka (umjesto dJEvojka).. Netko je pisao članak bez imalo znanja o objema jezicima.. 95.168.101.29 20:28, 14. veljače 2010. (UTC)

Mnoge greške[uredi]

Ovdje se kao zasebni izrazi u oba jezika navode riječi koje su zapravo sinonimi, dakle takav je i hrvatski jezik. Recimo "vazdazelen", sinonim za to u hrvatskom jeziku je "zimzelen", a ovdje piše da je "zimzelen" srpska riječ. Drugo, kada se već navode razlike između dva jezika, treba navoditi razlike između standardnih varijanti. Trebalo bi onda praviti zaseban rječnik za razne dijalekte. Treće, u pravopisu srpskog jezika, postoje ekavski i ijekavski izraz, stoga je besmisleno takve razlike navoditi u "rječniku". Ima još mnogo stvari, o njima drugi put...

Silne greške[uredi]

Toliko ima grešaka u svemu da ovo ne služi na čast. Ovo se mora srediti.

Samo neke:

  • bljuvati - povračati (č-ć)
  • brigadir - pukovnik (sa hrvatskog "pukovnik" je na srpskom prijevodu "potpukovnik". U hrv. ne postoji potpukovnik) -- to je terminološka razlika u vojskama, u hrv. vojsci ne postoji maršal pa postoji hrvatska riječ maršal!!
  • cestovni promet - drumski saobračaj, (putni) (č-ć)
  • crtić - crtač (film za dijecu) (č-ć, za dIJEcu...)
  • ča, kaj, što - šta, šva (organske upitne zamjenice; hrv.čakavski,kajkavski,zapadnoštokavski ! srp.istočnoštokavski, torlački!) -- ovo je besmisleno, radi se o usporedbi STANDARDNIH jezika!
  • čaća - čale (ć-č - i hrvatska riječ je krivo napisana!!!)
  • ćudovište - monstrum (ć-č)
  • ćutilo - ćulo (č-ć)
  • ćiniti što - ućiniti šta (ć-ć !!!)
  • ćin zaruka - ćin verenja (opet)
  • diječji vrtić - obdanište (ije-je)
  • dijevojka, cura - devojka (ije-je)
  • dišni sustav - dišajni sistem (da, diŠajni...)
  • djedica (od milja) - deka (od milošte) (Deka je riječ za pokrivalo u hrv. --?? to nisu iste riječi, ne izgovaraju se isto!)
  • dnevna soba - primača soba (č-ć)
  • dojenće - odojće ( u hrvatskom odojće je mlado od svinje) - da, dojenĆe!!!
  • dokućiti - svatiti (opet č-ć)
  • gospodićna - gospojica (č-ć)
  • hotimićno, hotimice, (namjerno) - namerno (opet č-ć)
  • jastučić - jastuće (mali jastuk) (opet č-ć)
  • krasno - 'divno' - reći da divno nije hrvatska riječ je vrlo čudno
  • krščanstvo - hriščanstvo (č-ć)
  • krščani - hriščani (č-ć)
  • krštenje - krščenje (č-ć)
  • ljek - lek (da, LJEk :)
  • ljen - lenj (da, LJEn...)
  • mijesec, luna - mesec (mIJEsec...)
  • nadporučnik - poručnik (opet čin za čin..., osim toga je naTporučnik)
  • nječno - nepotvrdno (nJEčno...)
  • njekati - odbijati da se potvrdi (opet je-ije)
  • odjenuti - obući (kao da obući ne postoji u hrvatskom...)
  • opasać, remen - kaiš (da, opasaĆ)
  • pas, (cucak) - ker, (pas) (npr. hrv. - osoba koja vodi pse; vodić pasa, srp - lice koje vodi kera; kerovođa) -- (da, vodiĆ..)
  • psić - kuće ( u hrv. "kuće" množina od kuća) (da, kuĆe...)
  • sapun - sopun (a srpski se uvijek kaže sOpun??)
  • satnik - kapetan ("kapetan" u hrv. ima drugo značenje, zastarjela riječ koja je značila "zapovjednik") (a kapetan broda?)
  • šuti - čuti (ć-ć)
  • šutim - čutim (č-ć)
  • šutke - čutke (opet..)
  • večer - veće (ć-č)

dnik 12:22, 18. rujna 2012. (CEST)


Ne razum(ij)em[uredi]

Dobar dan, poštovani saradnici, predlažem ovu stranicu za hitno brisanje. Po mom mišljenju, ova stranica je ništa više do neke kvazi-propagande kojom se propagira različitost u našim jezicima, koja ustvari, manje-više, i ne postoji. Prvo, slova ć-č su POTPUNO izmešana; drugo, većina stvari ovde su čiste gluposti (npr. Vivlija - većina ovde bi me smatrala najvećim retardom da izvinete da to kažem; bečati - to u srpskom ne znači ništa, kod nas se kaže blejati; biljojed - biljožder - poređenje je patetično, štaviše, nastavnica je mojoj kćeri smanjila ocenu jer je koristila reč "biljožder" (zbog tog žder). Većina ovde reči (sem četvorina i slično) su sasvim prihvatljive i u srpskom (nemojte zaboraviti da je ijekavica ravnopravna s ekavicom)... Tol'ko od mene, molim vas da razmislite o sklanjanju ove rugobe od stranice, a čak i da se sredi, bilo bi samo par reči koje su zaista različite... TheStefan12345 (razgovor) 21:29, 25. ožujka 2013. (CET)

Netačno i nepotrebno[uredi]

Samo letimičan pogled na ovaj pokušaj rječnika pokazuje potpuni amaterizam i nepoznavanje materije. Kao prvo i osnovno, srpski jezik ima svoj ijekavski standard tako da svim primjerma gdje se ijekavski oblici navode kao hrvatski, a ekavski kao srpski ovdje nije mjesto. Takođe brojne riječi koje ste dodijelili pojedinim jezicima koriste se u oba. Već prva ne valja, azbuka i abeceda nisu isto. Abeceda se odnosi na raspored slova a, b, c..., a azbuka a, b, v..., kao što im samo ime kaže. Vidjeh primjer kotao i kazan. U srpskom se riječ kotao koristi najnormalnije, ima čak i narodna priča "Krepao kotao", a koristi se i kazan, ali kotao i kazan nisu potpuno isto. Na primjer, riblja čorba se kuva u kotliću, a rakija se peče u kazanu. U srpskom se kaže i bebica i besplatno i zapušten i bitan i blagonaklon i boca i boravak i brinuti. S druge strane riječ beoce ne postoji, a za bjelanjak se kaže belance ili bjelance. Boj i bitka se ravnopravno koriste, a megdan znači nešto sasvim drugo (sukob dvije osobe) i arhaizam je. Niko nikad ne kaže Kosovski megdan. Biskup i episkop nisu isto jer biskup pripada katoličkoj, a episkop pravoslavnoj crkvi, pa onda i Srbi biskupu kažu da je biskup, a nadam se da Hrvati ne kažu episkopu da je biskup. Bubanj se kaže i na srpskom i to nije isto što i doboš. Toliko samo letimično do slova c. Je li na ovome radio iko ko govori srpski? Ovo izgleda kao "kako mali Perica zamišlja srpski jezik" i treba brisati.