Razgovor:Razlikovni rječnik srpskog jezika i hrvatskog jezika

Temelje jezične razlike, hrvatskog jezika i srpskog jezika

TEMELJNE JEZIČNE RAZLIKE, HRVATSKI JEZIK I SRPSKI JEZIK U KONTRASTU (Filozofski fakultet, Ljubljana, 1999.)

• prof. dr. Vesna Požgaj Hadži

1. Uvod

- Đorđe Balašević: Ne lomite mi bagrenje (Vježba 1) - Recept (Vježba 2)

2. Fonetsko-fonološke razlike (Vježba 3)

3. Morfonološke i morfološke razlike (Vježba 4)

4. Sintaktičke razlike (Vježba 5)

5. Leksičke razlike (Vježba 6)

6. Pravopisne razlike

7. Literatura

1. Bošković, Radoslav: O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika u: Odabrani članci i rasprave, Titograd, 1978, str. 4548. 2. Brodnjak, Vladimir: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Školske novine, Zagreb, 1991. 3. Brozović, Dalibor: Gramatičke značajke hrvatskoga jezika, Jezik, god. 44, br. 4, Zagreb, 1997, str. 127135. 4. Brozović, Dalibor: Aktualna pitanja hrvatske jezične norme u slavenskome i europskome svijetu, Jezik, god. 45, br. 5, Zagreb, 1998, str. 161176. 5. Ćirilov, Jovan: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti, Hrvatsko-srpski rječnik inačica, Stilos, Beograd, 1989. 6. Guberina-Krstić: Razlike između hrvatskoga i srpskog književnog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1940. 7. Marković, Svetozar: Šta je zajedničko, a šta je posebno u varijantama srpskohrvatskog (hrvatskosrpskog) književnog (standardnog) jezika? Zbornik za filologiju i lingvistiku, 14/1, 1971, str. 141151. 8. Pranjković, Ivo: Hrvatski standardni jezik i srpski standardni jezik, u: Zbornik Jezyk wobec przemian kultury (pod redakcja E. Tokarza) Katowice, 1997, str. 5059. 9. Silić, Josip: Hrvatski i srpski u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2001, str. 147155.

HRVATSKI I SRPSKI U KONTRASTU

Hrvatski jezik i srpski jezik od poćetka su dva različita standardna jezika nastala na različitim dijalektima štokavskog narječja

• lingvistički i sociolingvistički pristup • razlike po jezičnim razinama

I. FONOLOŠKE RAZLIKE Osnovne razlike između HRVATSKOG JEZIKA i SRPSKOG JEZIKA

• različiti utjecaji osnovice (hrvatski, zapadnoštokavska, (i)/jekavska, podrijetlom šćakavska ), (srpski istočnoštokavska, ekavska, poreklom štakavska) • različiti utjecaji jezika s kojima su bili u kontaktu 1. fonem h u srp. nema h, ili v, j srpski oladiti, istorija, buva, leja hrvatski: ohladiti, historija, buha, lijeha 2. fonem f u srp. obično v, u hrv. p, f srpski: Stevan, jevtin, Avganistan hrvatski: Stjepan, jeftin, Afganistan 3. prijelaz l > o srpski: soko, po, sto, vo, posatni hrvatski: sokol, pol, stol, vol, polsatni 4. fonem o srpski: baron, milion, Brioni hrvatski: barun, milijun, Brijuni 5. fonemi v : b srpski: Vizant, Vavilon, Avrahim hrvatski: Bizant, Babilon, Abrahim 6. zamjenica ko : tko srpski: ko, neko, svako, iko hrvatski: tko, netko, svatko, itko

7. utjecaji drugih jezika • na srp. novogrčki, na hrv. starolatinski i novolatinski srpski: hemija, Hrist, haos, hirurg, hlor hrvatski: kemija, Krist, kaos, kirurg, klor

• na srp. francuski, na hrv. latinski srpski: aktuelan, santimetar, mađija, kafa hrvatski: aktualan, centimetar, magija, kava

           8. diftonzi au, eu 

• u srp. dediftongizacija srpski: avgust, evnuh hrvatski: august, eunuh

9. finalni skupovi koji nisu st, št, zd, žd srpski: subjekat, elemenat, objekat hrvatski: subjekt, element, objekt

10. akcentuacija • srp.: konzervativnija, tješnja veza standard  osnovica • hrv.: distanciranost akcenatskog sistema i osnovice srpski: domoći se, dopeći, dorasti, doreći, mene, tebe, od mene, želimo hrvatski: domoći se, dopeći, dorasti, doreći mene, tebe, od mene, želimo

II. MORFONOLOŠKE I MORFOLOŠKE RAZLIKE 1. utjecaji drugih jezika

           srp.: novogrčki, starocrkvenoslavenski, ruskoslavenski, balkanski, turski, ruski, francuski 

hrv.: staro- i novolatinski, talijanski, češki, mađarski

2. različito morfonološko ustrojstvo srpski hrvatski srpski hrvatski diplomatija diplomacija -tija -cija informisati informirati -isati -irati dirigovati dirigirati -ovati -irati Bečlija Bečanin -lija -anin Španija Španjolska -ija -ska delirijum delirij -um -0 ljubomor ljubomora -0 -a milicioner milicionar -e- -a- autorka autorica -ka -ica koleginica kolegica -nica -ica vaskrsnuti uskrsnuti va- u- sudija sudac -ija -ac kiseonik kisik -onik -ik srećan sretan -ć- -t- plata plaća -t- -ć- koziji kozji -iji -ji saradnik suradnik sa- su- sticati stjecati -i- -je- jezički jezični -ki -ni

3. alternacije jata srpski: lep, lepota, vrednota, smeo hrvatski: lijep, ljepota, vrednota, smio

4. različiti rod srpski: bol, sekund, front, teritorija hrvatski: bol, sekunda, fronta, teritorij

5. razlike u deklinaciji, najčešće hipokoristika: srpski: Ivo, Iva, Ivi... (MR) hrvatski: Ivo, Ive, Ivi... (ŽR)

6. deklinacija brojeva dva, tri, četiri srpski: od tri žene hrvatski: od triju žena

7. opreka između s, sa i k, ka srpski: sa njom, sa sestrom, sa psom, ka njoj, ka gori, ka kući hrvatski: s njom, sa sestrom, sa psom, k njoj, ka gori, ka kući hrvatski: sa + s, š, z, ž C + s, š, z, ž; ka + k, g, h C + k, g, h sa mnom, sa psom, sa tri... III. SINTAKTIČKE RAZLIKE 1. opreka određeni i neodređeni pridjev srpski: Silićevog pravopisa, njegovog grada hrvatski: Silićeva pravopisa, njegova grada 2. genitiv uz zanijekani glagol češći u hrv. srpski: Godinu dana nije video svoju majku. hrvatski: Godinu dana nije vidio svoje majke. 3. umjesto infinitiva u hrv. u srp. da + prezent srpski hrvatski On želi da radi. On želi raditi. On ide da radi. On ide raditi. Ja ću da radim. Ja ću raditi. On treba da radi. On treba raditi. 4. uz glagole kretanja: srpski: kod + genitiv: kod lekara hrvatski: D ili k + D: (k) liječniku
5. položaj enklitika hrvatski: pisani standard  ritmomelodijsko načelo Moj ga brat traži. usmeni standard  logičko načelo Moj brat ga traži. srpski: usmeni i pisani standard  logičko načelo IV. LEKSIČKE RAZLIKE 1. najbrojnije, uvjetovane: • dodiri s različitim jezicima, • različit odnos prema nacionalnom i internacionalnom leksiku srpski hrvatski episkop biskup opšti opći srpski hrvatski berberin brijač faktor čimbenik efikasan djelotvoran utisak dojam apoteka ljekarna 2. različita značenja riječi odojče hrvatski: mlado od svinje srpski: mlado od čovjeka (hrv. dojenče) brijač hrvatski: čovjek koji brije (srp. berberin) srpski: aparat za brijanje (hrv. brijaći aparat) naučnik hrvatski: učenik u privrednoj školi srpski: čovjek koji se bavi naukom (hrv. znanstvenik ili učenjak)

V. PRAVOPISNE RAZLIKE 1. pismo 2. futur I. srpski: pisaću hrvatski: pisat ću 3. pisanje stranih vlastitih imena srpski: Šekspir (Shakespeare) hrvatski: Shakespeare 4. pisanje točke iza rednog broja srpski I hrvatski I. 5. pisanje kratica srpski: dr mr hrvatski: dr. mr.

2. Da je recept Mađarski gulaš pisan hrvatskim jezikom, što bi bilodrukčije. Pronađite i ispišite riječi koje bi se razlikovale u hrvatskom jeziku. Pokušajte ih objasniti. Sastojci za 4 porcije: 750 g govedine (krtine), 250 g crnog luka, 1 kašika masti, ulja ili biljnog ulja, 1 prepuna kašika blage aleve paprike, 1 ravna kašičica soli, 1 kašika paradajz-pirea, 1 čaša crnog vina, malo limunove kore, 34 kašičice kima, ravna kašičica majorana, 1/2 čena belog luka Jedna porcija ima oko 420 kalorija.

Mađarski gulaš Uz to obavezno uzmite mađarsku papriku!

Iseći meso na kocke veličine 3 cm. Crni luk oljuštiti, iseći na kockice i dinstati na masnoći dok ne dobije lepu zlatožutu boju. Dodati papriku, so, paradajz-pire i meso. Promešati. Poklopiti i gulaš dinstati na umerenoj vatri oko 1,5 sat. Dolivati postepeno crno vino. Pola sata pred kraj dodati limunovu koru, kim, majoran i beli luk. Uz to služiti dosta salate, testeninu ili bareni slani krompir. Uz gulaš izvanredno prija crno vino.

(Burda, 300 recepata, Nolit, Beograd, 1979, 105)
3. Iz teksta Kako je nastalo sujeverje ispišite razlike koje pripadaju fonološkoj razini. Objasnite ih. Kako je nastalo sujeverje (http://www.krstarica.com/lat/magazin/tinejdzeri/index.php?clanak=sujeverje; 13.04.2003) Ne izlazite iz kuće pre nego što proverite dnevni horoskop u novinama, najradije biste prespavali petak 13, a crne mačke jednostavno mrzite iz dna duše. Ako ste pomalo sujeverni  ništa strašno. Svako se, priznao to ili ne, ponekad povede za uobičajenim praznoverjem. No, ako vas to previše okupira, bilo da se radi o "dobrim" ili "lošim" predskazanjima, zaboravljate da vaš život zavisi jedino od vas samih. Dok sedite skrštenih ruku i čekate da vam stvari padnu s neba, zapitajte se odakle zapravo potiče sujeverje. U dalekoj prošlosti, kada su naši preci pokušavali da objasne misteriozne pojave i događaje najbolje što su umeli s obzirom na znanje koje su posedovali  pojavilo se prvo sujeverje. Na primer, pre nego što se razvila nauka, nije bilo jednostavno objasniti i shvatiti tako čudne stvari kao što je pojava ljudske senke kada je sunčano ili odraza čovekovog lika. Drevni narodi pretpostavili su da su senka i odraz deo čovekove duše. Tako se ustalilo verovanje da je duša ranjena ukoliko se razbije ogledalo ili staklo koje reflektuje ljudski odraz. Danas znamo da naš odraz nije vidljivi deo naše duše, ali još uvek verujemo da je razbijeno ogledalo loš predznak. Sujeverje je objašnjenje za koje se ljudi hvataju čak i nakon novih saznanja i prihvatanja nepobitnih činjenica koje dokazuju da su ta smešna uverenja neistinita. Neka od tih objašnjenja su uobičajena i rasprostranjena gotovo po celom svetu: • Ne prolazite ispod merdevina  tako prizivate lošu sreću. • Razbijeno ogledalo doneće vam sedam godina nesreće. • Loš je znak ako vam crna mačka pređe put. • Ako ulovite zvezdu padalicu u letu, ispuniće vam se želja. • Broj 13 je baksuzan. • Zaštitiće vas zečja šapa u džepu ili slične amajlije. • Ne ostavljajte tašnu na podu  ostaćete bez novca. • Kiša na venčanju, ma koliko uzrujala mladence, predznak je velike sreće. Mogli bismo nabrajati u nedogled... Dakle, pazite šta radite  na vreme smo vas upozorili. Naravno, ne zaboravite da potražite odžačare po komšiluku. Ma, znate već kako to ide. Iz teksta Kako je nastalo sujeverje ispišite primjere (najmanje 10) tipične za srpski jezik na morfo(no)loškoj razini.

4. Iz teksta Kako vaspitati roditelje da se lepo ponašaju na roditeljskom sastanku ispišite sve ono što je tipično za srpski jezik na sintaktičkoj razini.

Nedeljni dodatak za decu Uputstvo za upotrebu roditelja Kako vaspitati rodtelje da se lepo ponašaju na roditeljskom sastanku? Jednog dana se spremite i pođite sa njima na posao. Idite pravo kod njihovog šefa i popričajte malo sa njim o svojim roditeljima. Pitajte ga da li se dolično ponašaju, da li redovno dolaze na posao i posebno se zainteresujte da li ometaju druge dok rade. Povremeno značajno klimajte glavom, slažite se sa svim što šef kaže i ponovite više puta onu čuvenu rečenicu: "Isto im to i ja govorim, al šta vredi kad neće da me slušaju? Naravno, još bolje bi bilo kada bi taj vaš razgovor mogle da slušaju i sve kolege i koleginice vaših roditelja. U tom slučaju biste mogli da pozovete svoje roditelje da pred svima njima javno obećaju da će se u sledećem polugodištu više truditi i postići bolji uspeh. Na rastanku se još malo požalite na roditelje i ispričajte nekoliko detalja iz porodičnog života  na primer kako je mama greškom stavila i tatinu čarapu u mašinu pa su vam sad sve majce sivo-plave ili kako je tata probao da popravi fasung za sijalicu pa je ceo komšiluk ostao bez struje. Recite kako vi prosto više nemate snage da sa njima izađete na kraj i zamolite šefa da ih on malo pritegne i dovede u red. I na kraju, izvadite 100 grama kafice ili cveće (ukoliko je šef žena) i predajte to "kao mali znak pažnje". Ako i posle svega vaši roditelji ne shvate kako se vi osećate kao oni odu u vašu školu na roditeljski sastanak  bojim se da vam ne preostaje ništa drugo nego da što pre maturirate. .

4. Iz teksta Kako vaspitati roditelje da se lepo ponašaju na roditeljskom sastanku ispišite 10 riječi koje su tipične za srpski jezik (leksička razina). Kako bi one glasile na hrvatskome? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 95.168.119.168 (razgovor • doprinosi), 11:27:14, 18. listopada 2009. (SEV).

Nestručan popis

Dokle god ovaj popis ne poprimi izgled Brodnjakova razlikovnika (s obrojčenim podnatuknicama i objašnjenjima), bit će krajnje netočan. Brodnjak ne samo da propisuje podobne lekseme nego i bilježi stilističku vrijednost te pojavnost određenih leksema. Apsurdan je unos ubiti ("srpski") = umoriti ("hrvatski"). Jezik nije matematička jednadžba, a ovaj unos ističe samo to da hrvatski jezik poznaje sinonim za ubiti, a srpski (ako je vjerovati Brodnjaku) ne. Ubiti NIJE srbizam. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.100.216 (razgovor • doprinosi), 19:48:46, 22. veljače 2011. (SEV).

Prijatelju, "umoriti" i "umorstvo" se koriste u srpskom. Sorry, dezinformirao te taj Brodnjan (ko god da je).--109.121.50.61 19:41, 17. studenoga 2012. (CET)

Ljudi, da li ste vi ozbiljni?

Pola navedenih "hrvatskih" i "srpskih" izraza u "razlikovniku" se u srpskom koriste kao ravnopravni sinonimi (a i u hrvatskom, I guess). Npr. "adekvatan-prikladan", "ajkula-morski pas", "baba-baka", "banknota-novčanica" itd. itd. itd. "Ašov-lopatica"i "amajlija-lančić" čak i ne označavaju iste pojmove (mogli ste staviti "ogrlicu" kao "srpsku" inačicu, mada je "lančić" i dalje češće korišćena varijanta u Srbiji). Neke r(ij)eči, recimo "bespara" ili "juvelirna", ne postoje - ako izmišljate novi hrvatski ne morate izmišljati i novi srpski jezik, postojeći sasvim dobro radi posao. Sve najbolje. --109.121.31.77 03:06, 26. listopada 2012. (CEST)

Jako loš unos

Već u prvom redu pogreška: i u srpskom se koristi "prikladno", kao što se i u hrvatskom neretko sreće "adekvatan" -- pitanje je samo pristranosti koliko će se kod jednog, u odnosu na drugi jezik, ić u širinu.

unosi poput "biber" - "papar" su sasvim na mjestu, unosi vjerskih dužnosti su zapravo smiješni: ako je "arhiepiskop" = "nadbiskup", onda je i "patrijarh" = "papa" (vice versa), dakle, besmisleno.

tur. amajlija nije lančić već talisman (eng: amulet). zanimljivo, google translate sa engleskog na hrvatski riječ amulet prevodi kao amajlija.

apsolutno - posvemašno je smješno i komentirati, i tako dalje.

Diletantski članak

Ovo je očito pisao ili dopisao neki amater. Uvalio je i masu lokalizama i regionalizama pod hrvatski jezik. Navest ću samo neke: pržun, rešt, štihača, borer, germa, buncek, štrik, pinklec, gablec, čuspajz, dvorišče, kršćenje. Te se riječi u standardnom hrvatskom zamjenjuju sljedećim riječima: zatvor, kopača, svrdlo, kvasac, koljenica, uže, zavežljaj, zajutrak (doručak), varivo, dvorište, krštenje. Nakaradno je te riječi stavljati u ozbiljni tekst. Smiju se koristiti samo stilski u književnim djelima i novinskim člancima da dočaraju atmosferu u nekom kraju. Dalje, standardno hrvatski ne kaže se narava (priroda) nego narav. Ličnost se koristi i u hrvatskom u psihlogiji i ima drugačije značenje od osobnosti. Nije okružna pila nego kružna pila. Okružna bi bila u vlasništvu nekog okruga. Brodovi - brodovlje, u hrvatskom se koriste obje riječi. Brodovi su (prava) množina od riječi brod, a brodovlje je zbirna imenica, koja se obično koristi za sve brodove u istoj floti, ili za sve brodove u nekoj luci ili zemlji. Osjetljiv nije prijevod srpske riječi osećajan. Naravno da i mi imamo riječ osjećajan, koja nema nikakve veze s osjetljivosti. Jer netko može biti osjetljiv ali neosjećajan. Ćutke - šutljiv sasvim je promašeno, a treba biti ćutke - šuteći. Riječ đavol nestandardna je u hrvatskom. Breska je isto nepravilna. Treba biti breskva kao i u srpskom. Mi imamo riječi i brojku i broj, koje ne znače isto. Pretpostavljam da i Srbi imaju obje. Isto tako, mi imamo i gibanje i kretanje. Kretanje je početak gibanja (pokret). Cvjećarna u hrv. nije pravilna nego cvjećarnica. Riječ papica spada u žargon i smiješno je stavljati je u ovakav riječnik. Kapara nije isto što i predujam. Predujam je samo dio koji je isplaćen unaprijed, a kapara je i jamstvo da će se neki posao sklopiti, jer se ona u protivnom ne vraća. Naravno, za obje riječi ima mjesta u hrvatskom jeziku. Cvrčci i zrikavci različite su vrste kukaca, a ne hrvatska i srpska riječ za istu vrstu. I kovina i metal koristi se u hrvatskom. Koliko znam, oblik nemetal nema sinonima u "nekovini". A sljedeći su "prijevodi" stvarno glupi: najbolje – ponajbolje, najpre – ponajprije, najviše – ponajviše. Otkad se to u hrvatskom superlativ tvori stavljenjem "ponaj" ispred komparativa? Ponajviše i ponajbolje znači samo da nije sigurno da je nešto najviše ili najbolje. Naprasan i naprasit nemaju isto značenje. Naprasiti su ljudi, a naprasne su radnje i događaji, recimo, smrt može biti naprasna. Necivilizovan - neuljudan isto je besmislen prijevod. Treba biti neciviliziran ili neuljuđen, a ne neuljudan, jer civilizirani čovjek može biti neuljudan, a necivilizirani uljudan. To su dva različita pojma, bez obzira što su riječi civilizacija i uljudba sinonimi. Poštovanje – štovanje, još jedan tobožnji prijevod! Opet su to dva različita pojma jer se štuje Bog, božanstva i sveci, a ljudi se samo poštuju. Zato je neukusno ljude oslovljavat sa "štovani". Ovo su bile samo neke od mora grešaka u članku. Ne da mi se (ili srpski: mrzi me :D) više gubiti vrijeme na to.

Slažem se s Vama, članak je pun pogrješaka. 93.138.142.190 18:23, 18. svibnja 2013. (CEST)

preporučivati - preporučati

U hrvatskome jeziku ne postoji glagol "preporučati", nego samo "preporučivati", otkud ta razlika? (provjerite na HJP-u da ne postoji glagol "preporučati" ako mi ne vjerujete)

Velike izmjene

VELIKE IZMENE​

Pozdrav! Upravo sam načinio dosta izmena ovoj stranici, te otvaram ovaj razgovor, čisto da obrazložim razlog za svaku promenu, pa ako neko misli da nisam u pravu, onda ,,da se ćeramo ovde. Srbin sam, ali mi je u interesu ispravnost ove stranice, i mislim da ću zaista doprineti njenoj tačnosti.

DAKLE, NIJE MI CILJ DA POČINJEM SUKOB, NEGO DA OVA I BILO KOJA DRUGA STRANICA NA VIKIPEDIJI BUDE ŠTO TAČNIJA.

Mislim da je ova stranica veoma dobra i zanimljiva, sa puno sjajnih razlika između jezika. No ipak, takođe mislim da je veliki broj reči ovde potpuno bespotrebno stavljen, a neki unosi su toliko besmisleni da je zaista smešno.

Zaista, stiče se utisak da je glavni izvor za ovu stranicu (prof. dr. Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika), inače pisan 1991, pred početak rata, u nekim slučajevima NAMERNO pravio razliku, gde razlike NEMA. Sledi lista SVAKE promene* koju sam uneo, pa ko hoće, može da predloži zašto nisam u pravu:

• napomena: izmenio sam samo do slova O.

Izbacio sam SVE primere koje kao ,,razliku imaju ekavicu i ijekavicu. Kao što je već i napisano u uvodnoj rečenici ove stranice, u srpskom jeziku se koriste ekavica i ijekavica (čak je i tvorac savremenog srpskog jezika Vuk Karadžić, pričao ijekavicom). Ijekavicom priča više od 1.000.000 Srba, a po Ustavu Republike Srbije, ekavica i ijekavica su dva narečja ISTE snage. Zato mislim da je potpuno nepotrebno stavljati razlike poput pesma/pjesma, sesti/sjesti, i slične. Evo i srpskog gramatičkog rečnika: http://www.prometej.rs/upload/document/pravopisni_recnik.pdf

Takođe, ja zaista ne mogu da verujem da je za OGROMAN broj reči u ovom rečniku namerno pravljena razlika, tako što su za srpske reči stavljane tuđice (odomaćene strane reči), a ne domaće reči. Primer: za srpski je stavljena reč HORIZONTALNO, a za hrvatski VODORAVNO, iako je najstandardnija srpska reč za nešto što je položeno ravno - VODORAVNO! Horizontalno je samo ređa tuđica.

A

   askurđel - predak

Akurđel je samo JEDAN od predaka, i to sedmo koleno (Otac, Deda, Pradeda, Čukundeda, Navrdeda, Kurđel, Askurđel), a reč predak označava bilo kog pretka).

Ispravka: askurđel nije standardna srpska reč, već se vodi kao pokrajinska (regionalna) i označava čukundjedovog oca ili općenito prapretka. Izvor: Rječnik Matice srpske93.87.224.148 01:48, 21. srpnja 2015. (CEST)

   ašov - lopatica (ašov i lopata su skroz dva različita pojma, jer ašov je u obliku "trougla" i uglavnom služi za kopanje zemlje, dok lopata je u obliku "kvadrata" i služi za utovar-istovar zemlje, balege, cementa itd., dok je lopatica mala lopata s kojom se uglavnom deca igraju u pesku, ali da, jeste i ašov i lopata i lopatica i grablje i motika mu dođu isto nakon čitanja ovakvih idijotluka ili idijotizama i to za batinanje maloumnih nacionalista koji već decenijama pokušavaju da unesu mržnju i razdor među ljudima koji se u biti međusobno razumeju)

ma dajte, molim vas, ne samo da lopatica postoji i u srpskom jeziku, nego ne verujem nikako da je LOPATICA zamena za reč ašov koju i Hrvati koriste.

Ispravka: ašov se na standardnom hrvatskom kaže kopača.93.87.224.148 01:48, 21. srpnja 2015. (CEST)

   azbuka - abeceda

Azbuka i abeceda su dva RAZLIČITA pojma, za dva različita skupa slova (ćirilicu i latinicu). Srbi takođe koriste reč abeceda, jer i oni imaju abedecu, budući da koriste i latinicu, pored ćirilice.

   adakvatan - prikladan

ne samo da je reč adEkvatan loše napisana, nego je reč PRIKLADAN najnormalnija uobičajena reč koja se nalazi u srpskom jeziku, VIŠE nego adekvatan, koja je tuđica.

   amajlija - lančić

ovo je zaista smešno. Amajlija (reč turskog porekla) se kod Srba koristi za bilo koji PRIVEZAK koji donosi SREĆU, a ne lančić. Lančić je lančić i kod Srba i kod Hrvata.

Ispravka: (h)amajlija je standardna riječ hrvatskog jezika, a sinonimi su: amulet, filakterion, talisman. NE lančić. Izvor: Hrvatski jezični portal

B

   banknota - novčanica

ovo je zaista smešno. Ja zaista nisam čuo da niko, osim retkih bankara, koristi reč banknota. Novčanica se koristi kod Srba u 99.9% slučajeva.

   bekstvo (Bekstvo iz Šošenka) - bijeg

u srpskom se kaže bekstvo ili BEG (ekavicom) a BIJEG (ijekavicom)

   bezbednost, obezbeđenje - sigurnost, osiguranje

sigurnost i bezbednost, nije šija nego vrat. Ja lično radim u Beogradu, u firmi za OSIGURANJE. Osiguranje i obezbeđenje nisu isti pojam.

   bezbedno, obezbeđeno - sigurno, osigurano

ista stvar kao gore

   biljožder - biljojed

?! haha, ovo me je slatko nasmejalo. Srbi kažu BiljoJED, a ne biljožder. Sufiks ŽDER upotrebljavamo u reči mesožder, a NIKAKO biljožder.

   blagodet - blagodat

i kod Srba je blagodat. Primer: u molitvi Bogorodice Djevo: http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%BE%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B5_%D0%B4%D1%98%D0%B5%D0%B2%D0%BE

   borni - bojni

bojni brod, bojni konji, bojno polje. Srbi će u 95% slučajeva koristiti BOJNI. Nisam čak ni siguran da li iko kaže borni.

   branilac - branitelj

nije šija, nego vrat.

   brijač, britvica - aparat za brijanje, britva

ovaj... nadam se da shvatate da i mi kažemo aparat za brijanje i britva. Britvica je samo umanjenica od britva.

   brodovi - brodovlje

zaboga, ljudi, pa ko je ovo dodao?! BRODOVI (množina od brodovi) je druga reč od BRODOVLJE (flota brodova).

   brzo - hitro, brzo

ne razumem. Reč hitro je najobičnija i čista reč u srpskom takođe.

   bukvalno, biti bukvalan - doslovce, shvaćati doslovno

nije šija, nego vrat, Srbi koriste obe reči podjednako.

   buncati - bulazniti

isto kao malopre.

   bure - bačva

isto.

C

   centar - središte

centar je tuđica, središte je obična reč i u srpskom i u hrvatskom.

   centarfor - srednjak

centarfor nije srednjak, centarfor je središnji napadač.

   cifra - brojka

cifra je tuđica, Srbi kažu broj(ka).

   cigara, smotka (arh.) - cigareta

cigara i cigareta su različite stvari: http://www.diffen.com/difference/Cigar_vs_Cigarette

   cucla, cuclati - duda, dudati

ja 100 godina nisam čuo da Srbi govore cucla, nego duda.

Č

   čabar, kazan - kaca, kotao

ja sam letos skupljao šljive u kacu, a moj bratanac je čitao knjigu Crni Kotao. http://www.laguna.rs/n605_knjiga_crni_kotao_laguna.html

   časovi: posle časova - nastava: poslije nastave

ma da li je osoba koja je ovo dodala ozbiljna? Srbi kažu časovi, ali kažu i NASTAVA. Šta mislite zašto zovemo osobe koje predaju u školi NASTAVNICI?

   čiviluk, okačaljka, ofinger - vješalica

čiviluk je turska, ofinger njemačka, a okačaljka niko ne koristi od Srba... za razliku od vešalice.

   čoban - pastir

čovan je turska reč i podjednako se koristi kao i pastir, kod Srba.

   činija - zdjela

nije šija nego vrat, Srbi kažu zdela/zdjela

   čuven - znamenit

ovo je jedna od smešnijih. Dakle ZNAMENITOSTI na sajtu grada Beograda su tu greškom? http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1158

D

   deo - dio

Srbi kažu i DIO, u zavisnosti od regiona.

   decidirano - izričito

Izričito tvrdim da je ovo glupost. Ja ne znam da li sam čuo da je neki Srbin ikada rekao DECIDIRANO, a da nije neki snob-advokat iz visokog društva.

   delija - junak

JUNAK je najzastupljenija reč tog tipa u Srbiji, a pored nje se koristi i grčka reč HEROJ. DELIJA (turska reč) se koristi da označi mladog i snažnog momka, a ne junaka.

   desiti - dogoditi

nije šija nego vrat, ja zaista ne verujem da je ovo stavljeno kao razlika

   desilo se - dogodilo se, zbilo se je

isto

   dešavanje - događanje, zbivanje

isto

   detaljno, iscrpno - podrobno

podrobno se češće koristi u srpskom nego prve dve reči

   devojčica - curica, djevojčica
   devojka, đevojka - djevojka, divojka, cura

Srbi kažu i cura i djevojka

   dešavanje - zbivanje, događaj

strašno... ko je ovo stavio zaista nije imao pametnija posla

   dihtung - zaptivač

haha, dihtung je njemačka reč, a Srbi koriste i ovu drugu: http://www.zaptivac.com/

   dijalekat, narečje (cro.) - dijalekt, narječje

ekavica-ijekavica. Takođe, i mi koristimo dijalekt.

   distanca - rastojanje

ovo je smešno.

   divan, predivan - krasan, prekrasan

nije šija, nego vrat.

   do - dol

isto

   doboš; dobovati - bubanj; bubnjati

doboš je samo vrsta bubnja

   domašaj - doseg

nije šija, nego vrat

   dosetiti se; dosetka - dosjetiti se; dosjetka

ekavica/ijekavica

   dozvola - dopuštenje

pa ja zaista ne mogu da verujem da je neko ovo pisao!

Đ

   đeneral (kolokvialno) - general (kolokvialno)

đeneral Srbi kažu samo u đekavičnom narečju, inače kažu general

   đubre - smeće

ma da li ja ovo zaista vidim? O, Bože sačuvaj, pa ovo je smešno. Srbi koriste OBE reči, i to podjednako.

DŽ

   džungla - prašuma

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9F%D1%80%D0%B0%D1%88%D1%83%D0%BC%D0%B0

   džak, kesa - vreća; vrećica

a Srbi ne koriste reč VREĆA? Inače, džak i vreća nisu ista stvar.

   džigerica – jetra

ja zaista ne znam šta da kažem. Pa što se onda srpska pašteta ne zove džigerična pašteta, a ne jetrena? http://www.yuhor.rs/img/lightbox/jetrenaPasteta75g.jpg

E

   efikasan - djelotvoran

tuđica i domaća reč

   elemenat - element

podjednako se koriste

   eliksir - napitak

ovo nije smešno. Ovo je žalosno. Da li neko u Hrvatskoj zaista misli da kada Srbin traži nekome napitak, da mu traži ELIKSIR?!

   emotivan - osjećajan

GLAVNA reč koju Srbi koriste je OSEĆAJAN/OSJEĆAJAN, emotivan je retka tuđica

   episkop - biskup

dve razlčite stvari. Episkopi su pravoslavni, dok su biskupi katolici

   episkopija - biskupija

isto

F

   flaša - boca
   flašica - bočica

nije šija, nego vrat

G

   gar - čađav
   garav - čađav

nije šija, nego vrat

   greh, grej - grijeh

ekavica/ijekavica. Takođe, šta je to GREJ?!

H

   hladovina - hlad

Ja ne mogu da verujem šta čitam.

   horizontalno (vertikalno) - vodoravno (okomito)

dve najčešće srpske reči za ovo su VODORAVNO i USPRAVNO.

I

   igranka - ples

nije šija, nego vrat

   izbor - odabir

takođe

J

   jaukati; jaoooo... - jaukati; jojjjj...

ja zaista ne znam šta da kažem. Pa valjda način jaukanja zavisi od ČOVEKA! Šta, kao da Hrvat nikada neće reći JAO, ili Srbin JOJ?!

K

   kalkulacija - izračun

tuđica/domaća reč

   kandilo - kadionica

oh, zaboga. KANDILO je ovo: http://www.orthphoto.net/photo/200904/39875.jpg dok je KADIONICA ovo: http://www.ipm-mpek.rs/crkveni%20program/125-00-06%20KADIONICA%20-%20STONA.jpg Različite stavari za različitu SVRHU - kandilo visi pored ikone sa zapaljenim fitiljem, dok se kadionicom pali tamjan i kadi.

   kćer, ćerka - kćerka, kćer

Srbi takođe kažu kćer, kćerka i sve druge verzije.

   kelner, kelnerica - konobar, konobarica
   kelner - konobar

nije šija nego vrat, mi kažemo i konobar.

   koska - kost

opet isto.

   kvalitetan - kvalitetan

ne razumem - napisane su dve ISTE reči.

L

   lasta - lastavica

nije šija, nego vrat

   lenj; lenjost; lenština, lenčuga - lijen; lijenost; lijenčina

ijekavica/ekavica

   lešnikovo drvo - lijeska

jedina zvanična reč za lešnikovo drvo kod Srba je leska/lijeska.

   levoruk; levak - ljevak; ljevoruk

ijekavica/ekavica

   lice - osoba

haha, pa zar je moguće? Šta, Srbi kao ne kažu osoba?

   litar - litra

kod Srba se koristi i jedno i drugo

   lilihip - lizaljka

ovo nisam izbrisao, nego promenio. Kod Srba se kaže LIZALICA.

   loz - srećka

http://www.lutrija.rs/news/1372/nova-srecka-drzavne-lutrije-srbije.php

LJ

   ljuveni – ljubavni

Molim? Šta uopšte znači LJUVENI?! Da li je to uopšte reč?

   ljutit - srdit, ljutit
   ljutiti se - srditi se
   ljutiti, razljutiti - srditi, rasrditi
   ljutnja; bes - ljutnja, srdžba, bijes

I Srbi se SRDE.

M

   međusobno - uzajamno

nije šija, nego vrat

   mogućno - moguće

ovaj... da ne mislite obrnuto, tj. da je reč MOGUĆNO hrvatska? Srpska nije.

N

   Nemačka - Njemačka

ekavica/ijekavica

   nadgledanje, supervizija - nadzor

http://www.winwin.rs/mreze-softver-obezbedenje/video-nadzor.html

   nadoknadno - naknadno

nadoknadno nije prava reč. NADOKNADA jeste, ali nadoknadno nije.

   nemogućan - nemoguć

isto kao za MOGUĆNO.

   neprocenljiv - neprocjenjiv

česta greška u Srba. Kaže se NEPROCENJIV, bez slova Lj. Dakle, ovde je greška + problem ekavice/ijekavice.

   nerv - živac

nerv je tuđica, živac je domaća. Srbi se takođe živciraju.

   neblagodaran - nezahvalan

ovaj... verujem da je neblagodaran srpska reč... zadnji put bila u srednjem veku. Sada je niko ne koristi.

   nikada - nikad

haha, ovo je ,,zlatno. To je ista reč, samo skraćena, kako se kome potrefi da je kaže.

NJ

   njedra - grudi

Srbi kažu nedra/njedra u pesmama, da bi bilo osećajnije. Ovako se u 90% slučajeva koristi reč GRUDI.

--Drvobradi (razgovor) 20:38, 10. studenoga 2013. (CET) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Drvobradi (razgovor • doprinosi), 20:39:51, 10. studenoga 2013. (CET).

R(j)ečnik sinonima

Promenite naslov u r(j)ečnik sinonima, tada će sadržina članka mnogo bolje odgovarati naslovu. :D — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.101.197.162 (razgovor • doprinosi), 22:10:45, 9. kolovoza 2014. (SEV).

Primjedba

Ovdje ima raznoraznih gluposti, i baš me zanimalo da li ću pronaći jednu riječ koja bi mogla unijeti zabunu, i naravno nisam :). Radi se o riječi odgajati (hrv. odgajati = srp. vaspitati). U sprskom odgajati značu gojiti, uzgajati, imamo nadalje odgajivačnica pasa (hrv. uzgajivačnica pasa), i dalje oblike. Trebalo bi dakle staviti (hrv.)naglasak (hvr./srp. akcent) na one riječi koje isto ili slično zvuče a značenje im je različito. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 2a00:801:210:3af8:b5b0:6c91:cde:ee06 (razgovor • doprinosi), 15:55:28, 3. listopada 2015. (SEV).

[službeno pismo]

Ćirilica službeno pismo "svih pravoslavnih naroda"?!
Rečenica u članku: "Službeno i primarno pismo srpskog jezika kao i kod svih ostalih pravoslavnih naroda jest srpska ćirilica (vukovica)." je apsolutno netočna, i to redom iz sljedećih razloga:

1. ) ne postoje "pravoslavni narodi" (kao ni "katolički" ili "muslimanski" narodi), nego samo narodi u kojih se najveći dio stanovništva deklarira vjernicima određene crkve/religije;
2. ) čak i ako uzmemo ispravak 1) u obzir, ni svi narodi s najvećim brojem pravoslavnih vjernika ne pišu ćirilicom - najbolji primjer Rumunjska - većinski pravoslavni vjernici, no službeno pismo je latinica;
3. ) nadalje, ćirilica je službeno pismo i velikom broju "nepravoslavnih" naroda: Mongoli, Kazaci, Kirgizi i Tadžici pišu njom, kao i skoro svi ne-ruski (i mahom "nepravoslavni") narodi unutar Ruske Federacije: Baškiri, Burjati, Jakuti, Hakasi, Tuvinci, itd.
4. ) ako uzmemo u obzir samo naznaku "srpska ćirilica", i da se pod "svim pravoslavnim narodima" ipak (nespretno) misli na samo one na Balkanu ili iz bivše Jugoslavije, onda ni to nije točno, jer srpsku ćirilicu koriste samo Srbi i (uvjetno) Crnogorci - Makedonci i Bugari imaju svoje verzije ćirilica (Makedonska je izvedena iz vukovice, ali ipak to nije ista ćirilica kao srpska).
5. ) U konačnici, čemu uopće dovođenje nečije vjeroispovjesti u vezu s pismom kojim piše? Ili je ta rečenica posljedica omiljene teze mahom hrvatskih "državotvornih" jezikoslovaca, koji obožavaju takve mitološke (i pseudo-znanstvene) teorije strpavanja pojedinih karakteristika nekog naroda u isti bunt odrednica "nedjeljivih od identiteta" tog naroda?

Dodatak: Sad sam tek vidio u daljnjem tekstu o hrvatskom jeziku i ovu rečenicu: "Službeno i jedino pismo hrvatskoga jezika kao i kod svih katoličkih naroda jest hrvatska latinična abeceda (gajica)." Jao, jao, stvarno vam takve stvari ne služe na čast. Čini mi se da je točka 5 ipak bila presudna u sastavljanju ovog članka...

Dakle, te rečenice trebaju biti ispravljene (iako sumnjam da ćete to učiniti) na sljedeći način:
"Službeno i primarno pismo srpskog (i crnogorskog) jezika jest srpska ćirilica (vukovica), iako i Srbi i Crnogorci (u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini) koriste jednakopravno i latinicu, kao drugo službeno pismo."
"Službeno i jedino pismo hrvatskoga jezika jest hrvatska latinična abeceda (gajica)." — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Aleks009 (razgovor • doprinosi), 13:05:20, 20. studenoga 2015. (SEV).

Iste riječi slova B

bačva – bure U srpskom isto bure banuti – bapnuti U srpskom isto banuti.Nikad čuo za bapnuti. Barcelona – Barselona Na katalanskom se izgovara Barselona. bebica – bepče U srpskom isto bebica.Bepče je provincijalizam. besplatno,badava - džabe, badave U srpskom isto besplatno. Druge dvije riječi su turcizmi. bijeg – bežanija U srpskom beg.Bežanija je arkaizam. biskup – episkop Zavisi o kojoj se crkvi radi,te može i jedno i drugo bit – suština U srpskom isto bit ali može i jedno i drugo. bjelanjak – beoce Nikad čuo za beoce.U srpskom belance. blejati – bečati U srpskom isto blejati.Nikad čuo za bečati. bod – poen U srpskom i jedno i drugo ispravno. 'boca, bočica - flaša, flašica Flaša je germanizam.U srpskom je pravilno boca. boj - megdan (npr. Boj na Krbavskom polju, npr. Kosovski megdan) U srpskom isto boj. Megdan je turcizam. boravak – bavljenje U srpskom isto boravak, npr. Dnevni boravak dece borer, svrdlo - burgija, (borer) (u hrv. ispravnije je svrdlo) U srpskom isto svrdlo.Burgija je provincijalizam. brbljati, brbljiv, brbljavac - baljezgati, baljezgav, baljzgavac Provincijalizam. U srpskom isto brbljati. brinuti - sekirati se U srpskom isto brinuti. ‘’Brinem o tebi’’. bubnjić – bubnjača U srpskom isto bubnjić. Nikad čuo za bubnjaču. bušilica – bormašina U srpskom isto bušilica.Bormašina je germanizam. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Prof dr Ivan Milovic (razgovor • doprinosi), 19:58:40, 10. siječnja 2016. (SEV).

Uređujete Razlikovni rječnik srpskog jezika i hrvatskog jezika

Tko god je pisao Razlikovni rječnik namjera mu je bila očita; iznaći što više riječi. Ovaj rječnik treba pomoći strancima koji dobro nauče hrvatski i namjeravaju naučiti i razlike da bi se bolje sporazumjevali u Srbiji. Što će oni naći u ovom rječniku (primjerice slovo B)? *banjo, lepo - fino, lijepo Želi kazati ‘’Ova djevojka je lijepa’’ i umjesto da kaže ‘’Ova devojka je lepa’’ on kaže ‘’Ova devojka je banja’’ *birati brojeve - tipkati brojke Kako se mogu tipkati brojevi na starim telefonima? *bludni – puteni Umjesto puteni točno je razmetni (Priča o razmetnom sinu, Luka 15,11-32) *bokal – vrč U srpskom se rabe obje riječi. *bonsek – pila Bonsek je pila za željezo. Točno je testera. *brinuti – skrbiti Sin može skrbiti o staroj majci, ali može li majka kazati sinu koji odlazi na more ‘’Skrbim za tebe’’? *brigadirska kolica – tačke Ovo je bedasto. Točno je ‘’ručna kolica’’. *buba rus, tarakan - ruski žohar Tko je ikada čuo za riječ ‘’tarakan’’? *bucov – klen bucov je Aspius aspius, klen je Squalius cephalus *bure – bačva Bačva je posuda većih dimenzija za čuvanje tekućina (najčešće vina). Bure je manje. *burgija - svrdlo, borer U književnom srpskom jeziku točno je samo ‘’svrdlo’’. Izreka za vješta čovjeka ‘’on je pravo svrdlo’’.

Rječnik treba revidirati. Jedini točan motiv treba biti naučna istina. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Prof dr Ivan Milovic (razgovor • doprinosi), 16:34:11, 11. siječnja 2016. (SEV).

Krenuvši od repa, vidim dvojbeno postavljen kriterij o točnom motivu, a sve u svezi s početnom rečenicom.

Naime, evo navoda iz knjige: Domljan, Žarko. Visoko podignimo zastavu : Hrvatska – od negacije do priznanja, Profil, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-319-015-0, str. 28. ― ovako je opisana glavna redaktorica: »I danas je vidim kako onako krupna i nespretna juri hodnikom i maše člankom, vičući kako nacionalisti nasilno pohrvaćuju jezik (kojeg li crimena!), kako postoji samo „naučni marksizam“ i kako se to ne može mijenjati kako se kome svidi.«; završen citat.

Iako na wječniku nema redaktora kao takvih, postoji potreba navođenja izvora, a takvo navođenje izvora itekako manjka u ovom slučaju.

Nikakve naučne istine nama nisu potrebne, već nepristranost, provjerljivost, izvori i literatura. Iscrpno bilježenje izvora i literature nisam vidio u slučaju nedavnih izmjena, naprotiv, potpuni izostanak takvoga bilježenja. Neenciklopedijski pristup u smislu enciklopedijske leksikografije.

Uzmimo u obzir kako nisu svi razlikovnjaci iste kakvoće, primjerice kritika jednoga takvog u djelu Stjepana Babića, Hrvatska jezikoslovna prenja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001., ISBN 953-167-146-X, str. 168. – 184.

Pristrano je govoriti napamet i bez izvora tvrditi bilo što. Sugerirati kako je namjera očita je pristrano te podjarivački, kao i uzimati u obzir svoje vlastite stavove o namjeni ovakvih razlikovnjaka.

Nama nije potrebna nekakva naučna istina, ni revidiranje. Toliko zasad. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 3.32, 12. siječnja 2016. (SEV)

Nemojmo praviti cirkus

Razlike između hrvatskog i srpskog postoje, ali ne trebamo pisati gluposti koje nemaju veze s vezom. Kolokvijalizmi, izmišljene riječi poput "ujutru", izmišljene gramatičke razlike, arhaizmi, riječi koje postoje samo na papiru ne mogu se smatrati razlikama jer nisu u standardnoj uporabi. Tom logikom možemo napraviti razliku između čakavskog i kajkavskog narječja s jedne strane, te torlačkog s druge i predstaviti je kao razliku između hrvatskog i srpskog jezika. A razlike poput najbolje-ponajbolje neću ni komentirati.

Ovo je neozbiljno, nestručno, neistinito...

Većina parova ovdje su sinonimi, ispravni često u oba jezika. U nekim od tih primjera su samo tuđice koje su i dalje ispravni i često korišteni sinonimi, koliko god se jezičnim puristima - silovateljima hrvatskog jezika to ne sviđalo. Također ima i arhaizama koji jesu bili samo u hrvatskom jeziku prije 100-150 godina, ali ih odavno nitko više ne govori.

Ako nitko ne napiše nikakav OBJEKTIVNI razlog zašto to ne bi bilo potrebno, ovih dana ću pobrisati sve takve kombinacije.

--Arny (razgovor) 18:21, 3. lipnja 2021. (CEST)