Suradnik:Luka Krstulović/Uređivanje članaka

Za pomoć pri otvaranju stranica vidi Pomoć:Stvaranje novih članaka.

Svaki članak na Wječniku uređuje se po sustavu predložaka (čiji oblik možete vidjeti ovdje). Donji tekst kroz podnaslove opisuje kako se uređuje svaki od odsječaka predloška.

Naziv članka

Pri otvaranju članka (za pomoć pri otvaranju stranica vidi Pomoć:Stvaranje novih stranica), pazimo da naziv članka bude riječ u svojem temeljnom obliku (sve promjenjive vrste riječi). Imenice, zamjenice i brojevi moraju biti u nominativu jednine, pridjevi u neodređenom obliku a glagoli u infinitivu. Također je važno paziti na velika i mala slova (npr. kuća, a ne Kuća ili Uskrs, ne uskrs). Naziv ne smije sadržavati naglaske.

Naslov riječi

Naslov riječi odnosi se na podnaslov u članku koji sadrži opis te riječi unutar nekog jezika. Najčešće je isti kao i naziv članka (ponekad se mogu dodati veze u naslovu ako se naziv tvori od više riječi, kao npr. "laku noć" napišemo kao "laku noć"). Uz naslov riječi stoji i jezik na koji se odnosi riječ u slijedećoj formi:

== riječ ({{jezik riječi}}) ==

Definicija

hrvatski jezik

{{definicija}}

Što sadrži jedna definicija? Definicija sadrži sažeto, jasno i precizno tumačenje značenja riječi.

Kada pišemo definiciju u članku, prvo što definiramo jest vrsta riječi (je li riječ imenica, glagol itd.?). Koristimo predloške za vrste riječi. Svi se predlošci za vrste riječi mogu naći ovdje, a na njihovim stranicama stoji i objašnjenje kako ih koristiti (vidi npr. Predložak:imenica).

Jedna riječ naravno može imati više vrsta, kao i više značenja. Što onda?

Zato definicije označavamo po brojevima (X.Y) gdje će sve riječi s istim X biti iste vrste, a Y će dalje dijeliti definicije različitih značenja istih vrsta riječi. Tako će, na primjer, riječ "gol" imati pod brojem (1.1) pridjev (koji nema na sebi odjeće), a pod brojem (2.1) imenicu (vrata koja se sastoje od dviju stativa) i (2.2) imenicu (pogodak postignut ubacivanjem lopte u mrežu). Pogledajmo kako to izgleda u praksi:

{{definicija}}
{{pridjev}}
:(1.1) koji nema na sebi odjeće
{{imenica|jezik=hr|rod=m}}
:(2.1) u sportu, vrata koja se sastoje od dviju stativa
:(2.2) pogodak postignut ubacivanjem lopte u mrežu

Poredak definicija bi trebao slijediti učestalost uporabe. Svi dijelovi članka prema brojevima upućuju na određenu definiciju. Tako ćemo kasnije u članku pod, na primjer, sinonime pisati

{{sinonimi}}
:(1.1) neodjeven
:(2.2) zgoditak

strani jezici

Definicije ne pišemo za strane jezike. Umjesto definicije pišemo sekciju prijevod. Sustav označavanje isti je kao i gore (X,Y).

Izgovor

Kao izgovor pišemo najčešće dvije varijante izgovora. Prva je varijanta riječ s hrvatskim naglascima, dakle jedan od četiri naglaska (kratko ili dugo- uzlazni ili silazni). Druga je varijanta jest transkripcija prema međunarodnoj fonetskoj abecedi - IPA. Izgovore možemo presloviti sami ili iskopirati već postojeću transkripciju (ukoliko smo sigurno da se radi o pravoj riječi).

Sinonimi i antonimi

Pri pisanju sinonima treba paziti da su riječi istoznačnice ili bliskoznačnice. Pri pisanju antonima se treba držati antonima kao npr. brz - spor, toplo - hladno ili pitanje - odgovor.

Prijevodi

Prijevodi čine važan dio Wječnika, upravo zato što je Wječnik rječnik na svim jezicima. Tako i prijevode pišemo na sve jezike i oni se stalno nadopunjavaju.

hrvatski jezik

Kako pišemo prijevode? Ako pogledamo neki članak (na primjer članak krava), u podnaslovu prijevoda vidimo dva stupca svijetlo plavog okvira s prijevodima na razne jezike. Kako dobiti te stupce u članku? Vrlo jednostavno, pogledajmo:

===prijevodi:===

{{pr-vrh}}

<!-- jezici od A do M-->

* bosanski (1.1) {{pr|bs|krava|f}}

* engleski (1.1) {{pr|en|cow}}

* finski (1.1) {{pr|fi|lehmä}}

* francuski (1.1) {{pr|fr|vache|f}}

{{pr-sredina}}

<!-- jezici od M do Z-->

* njemački (1.1) {{pr|de|Kuh|f}}

* poljski (1.1) {{pr|pl|krowa|f}}

* esperanto (1.1) {{pr|es|vaca|f}}

* talijanski (1.1) {{pr|it|vacca|f}}, {{pr|it|mucca|f}}

{{pr-dno}}

Dakle prvo stavljamo podnaslov ( === prijevodi: === ). Zatim ćemo iskopirati tri predloška {{pr-vrh}}, {{pr-sredina}} i {{pr-dno}} koji nam odvajaju okvir u dva stupca. Prvi stupcac (između pr-vrh i pr-sredina) čine prijevodi na jezike čiji kodovi počinju slovima A do M, a drugi stupac (između pr-sredina i pr-dno) čine prijevodi na jezike kodova M do Z (za puni popis kodova vidi Wječnik:Kodovi jezika). Možemo i, kao gore, staviti "nevidljivi tekst" - 'jezici od A do M' i 'jezici od M do Z'. Tekst je nevidljiv jer je stavljen u posebne zagrade <!-- -->, što znači da neće biti vidljiv u članku već samo u okviru za uređivanje.

Dalje pišemo prijevode i to tako da prije svakog dodamo znak (*). Zatim ide naziv jezika koji možemo napisati ručno (španjolski, poljski) ili, nešto kraće, u predlošku {{es}}, {{pl}}. Onda označavamo na koju se definiciju odnosi prijevod - sistemom (X,Y), te konačno pišemo prijevod uz pomoć predloška {{pr|...}}. Pogledamo li gore predložak, vidjet ćemo da je vrlo jednostavan. Prvo polje je pr, to jest ime predloška. Polja odvajamo vertikalnom crtom - | . Zatim ide polje koje označava kod jezika (en, pl, hr.. navedeno gore). Treće polje je sam prijevod, to jest riječ ili fraza prevedena na jezik koji smo odabrali. Zadnje je polje opcionalno, jer se odnosi na rod imenice (tj. zamjenice i sl.). Neki jezici nemaju rod, stoga to polje ne ispunjavamo. Za sve jezike koji imaju rod ispunjavamo polje znakovima m za muški rod, f za ženski te n za srednji rod.

strani jezici

Za strane jezike ne pišemo prijevode jer u dijelu prijevod imamo poveznicu na hrvatsku riječ - na čijoj stranici se nalaze prijevodi.

Slika

Pri definiranju nekog pojma, često možemo koristiti i sliku kao vizualno pomagalo. Slike dodajemo samo za konkretne pojmove kao npr. pčela, stol, cesta jer bi u suprotnom slika mogla zamrsiti i otežati tumačenje pojma. Za razliku od Wikipedije, slike za članke ne postavljamo na projekt već se koristimo slikama sa zajedničkog poslužitelja (Wikimedia commons). Kada nađemo sliku na poslužitelju jednostavno iskopiramo njezin naziv u polje koje je prikazano niže. Dakle, sliku dodajemo na sljedeći način:

 [[Slika:ime_datoteke.jpg|mini|right|riječ (1.1)]] 

U ovom slučaju, naziv slike na poslužiteju bio bi ime_datoteke.jpg. Sva ostala polja odvajamo vertikalnom crtom - | . Polje 'mini' će smanjiti sliku na standardnu veličinu. Ako upišemo polje |250px|, na primjer, tada će se veličina slike svesti na 250 piksela. Polje 'right' smješta sliku na desnu stranu ekrana, dok zadnje polje 'riječ (1.1)' upućuje na pojam koji oslikava (sistem X.Y).

Sliku umećemo iza naslova, prije sekcije izgovor.

Izvedeni oblici

Izvedeni oblici se dodaju pomoću predložaka kao npr. {{deklinacija}}.