beskućnik
beskućnik (hrvatski jezik)
[uredi]| (1.1) | ||
| padež | jednina | množina |
|---|---|---|
| nominativ | beskućnik | beskućnici |
| genitiv | beskućnika | beskućnika |
| dativ | beskućniku | beskućnicima |
| akuzativ | beskućnika | beskućnike |
| vokativ | beskućniče | beskućnici |
| lokativ | beskućniku | beskućnicima |
| instrumental | beskućnikom | beskućnicima |
izgovor:
definicija:
imenica, muški rod
- (1.1) Onaj koji nema doma.
sinonimi:
antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene: