lučba

lučba (hrvatski jezik)

(1.1) lučba

(1.1-2)
padež	jednina	množina
nominativ	lučba	lučbe
genitiv	lučbe	lučbâ, lučaba
dativ	lučbi	lučbama
akuzativ	lučbu	lučbe
vokativ	lučbo	lučbe
lokativ	lučbi	lučbama
instrumental	lučbom	lučbama
Odaberite JEDAN GUMB! Popuni leksem (muški rod) Popuni leksem (ženski rod) Popuni leksem (srednji rod)

izgovor: IPA: [riječ1]
definicija:
imenica, ženski rod

(1.1) (kemija) (stariji izraz, danas nije u uporabi) znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Lučba se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

sinonimi:

(1.1) kemija

antonimi:

(1.1)

primjeri:

(1.1)

srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija: Od glagola lučiti.
napomene:

prijevodi:

bugarski (1.1) химия (bg) bošnjački (1.1) hemija (bs) ž. engleski (1.1) chemistry (en) finski (1.1) kemia (fi) francuski (1.1) chimie (fr) ž. islandski (1.1) efnafræði (is) japanski (1.1) かがく, kagaku (ja)

njemački (1.1) Chemie (de) ž. nizozemski (1.1) chemie (nl) ž., scheikunde (nl) ž. rumunjski (1.1.) chimie (ro) ž. ruski: (1.1) xимия (ru) ž. poljski (1.1) chemia (pl) ž. srpski ćirilica: (1.1) xемија ž. latinica: (1.1) hemija ž. švedski (1.1) kemi (sv) ž. esperanto (1.1) kemio (es) ž. talijanski (1.1) chimica (it) ž.