mjavica
mjavica (hrvatski jezik)[uredi]
| (1.1) | ||
| padež | jednina | množina |
|---|---|---|
| nominativ | mjavica | mjavice |
| genitiv | mjavice | mjavicā |
| dativ | mjavici | mjavicama |
| akuzativ | mjavicu | mjavice |
| vokativ | mjavico | mjavice |
| lokativ | mjavici | mjavicama |
| instrumental | mjavicom | mjavicama |
_-_crno_gro%C5%BE%C4%91e.JPG)
izgovor: mjȁvica
definicija:
imenica, ženski rod
- (1.1) (čakavski) dugačak tanak kolac koji služi kao potporanj, npr. u vinogradu, vrtu (za grah) ili ružičnjaku.
- (1.2) (čakavski) dugačka, drvena motka kojom se klati kesten (ili drugo drvo odnosno plodovi).[1]
sinonimi:
- (1.1) čaklja, drúg,[2] džida, kol, kolac, kolček, kolčić, linka, ošček, prečka, prečkica, preška, pritka, pričanik, rozga, stanga, ščip, šćap, šćanga, štanga, štap, táč, tȁčka, tak, takja,[3] taklja, takljica, trklja, vrlia, zatka
antonimi:
primjeri:
- (1.1) (čakavski) Mlaje ruže, ke imaju tako desetak let, su človeku do pasa. Pul saku ružu se zabije kolac. Od kolca do kolca skroz celi red su se onako dugi i tanki pruti, ki se zovu mjavice. Mjavica j' provučena mej ružu i mej kolac. Ruže vežu žukvun, a ako je nimaju, z vrbun za mjavicu. Mjavica j' vezana za kolac. V zime se poseču kolci i mjavice. Kolci se najveć jesenovi i grabrovi, a mjavice jesenove. Kolci ošpiče i koru ž njih obele. Mjavice pak onako malo obdelaju, pak i ž njih koru obele.
- (Ivo Jardas, Kastavština, 1957.)[4]
srodne riječi:
- (1.1-2) (umanjenica) mjava,[1] (uvećanica) mjavičina
- (1.1-2) čaklja, drúg,[5] džida, kol, kolac, kolček, kolčić, kopišče, kopišće, kopište, kopje, koplje, linka, ošček, prečka, prečkica, preška, pritka, pričanik, rozga, stanga, ščip, šćap, šćanga, štanga, štap, vrlia, zatka; od kestena: kopje od kostana, koštana (tj. kestena), kostajnica, koštujnica, koštunica, džida koštanica = džida kostolovka = koplje kostolomno
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:
- (1.1) Značenje rasvijetljeno 27. studenoga 2013. uz pomoć profesorice hrvatskoga jezika i književnosti te knjižničarke Osnovne škole Milana Brozovića u Kastvu.
prijevodi:[uredi]
sestrinski projekti:[uredi]
izvori:[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Čakavski rječnik, Osnovna škola Turnić, Rijeka (URL). Pristupljeno: 27. studenoga 2013.
- ↑ Juraj Habdelić, Dictionar ili Réchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, masnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda, Gradecz Nemski, 1670., str. C 8 (Portal hrvatske rječničke baštine, slika 047)
- ↑ Blaž Jurišić, Rječnik govora otoka Vrgade : uspoređen s nekim čakavskim i zapadnoštokavskim govorima : II. dio : Rječnik, Biblioteka Hrvatskoga dijalektološkoga zbornika, Prva knjiga, II. dio., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1973., str. 212.
- ↑ Ivo Jardas, »Kastavština : građa o narodnom životu i običajima u kastavskom govoru«. U tiskopisu: Milovan Gavazzi, ur., Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, knjiga 39. (1957.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957., str. 233.
- ↑ Juraj Habdelić, Dictionar ili Réchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, masnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda, Gradecz Nemski, 1670., str. C 8 (Portal hrvatske rječničke baštine)