računalo

Izvor: Wječnik
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

računalo (hrvatski jezik)[uredi]

(1.1-2)
padež jednina  množina
nominativ računalo računala
genitiv računala računala
dativ računalu računalima
akuzativ računalo računala
vokativ računalo računala
lokativ računalu računalima
instrumental  računalom računalima
(1.1) računalo

izgovor: račùnalo[1]
definicija:
imenica, srednji rod

(1.1) programabilni električni uređaj namijenjen strojnoj obradi slovno i brojčano iskazanih podataka. Odgovara na posebni skup naredaba kao elemenata programskih jezika na dobro definiran način.
(1.2) starinska naprava za računanje

sinonimi:

(1.1) kompjuter, kompjutor, komputator,[2] komputer,[3][4] komputor,[3][5] obradnik,[2] računač,[6] rednik,[7][2]
(1.2) abak,[6] abakus,[6] račùnāljka[1][8]


antonimi:
primjeri:
srodne riječi:

(1.1) mikrokompjuter, mikrokompjutor, minikompjuter, minikompjutor


sintagma:

(1.1) digitalno računalo, osobno računalo
(1.2) klizno računalo, obučna računaljka


frazeologija:
etimologija:
napomene:

prijevodi:[uredi]

izvori:[uredi]

  1. 1,0 1,1 Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca listopada 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 1027.
  2. 2,0 2,1 2,2 Miroslav Kiš, Englesko-hrvatski [i] hrvatsko-engleski informatički rječnik, s predgovorom Verice Zorić, 1. izd., Naklada Ljevak, Zagreb, 2000., ISBN 953-178-148-6, (NSK), str. 215.
  3. 3,0 3,1 Marijan Filipović (lingvist), Đački leksikon, crteži Dubravka Budića i Mirka Šalamona, »Zrinski« tiskarsko-izdavački zavod – Čakovec, Zagreb, 1976., str. 138., KOMPJUTOR, komputer, komputor; v. elektronski računar
  4. Anton Ferenčić, Upravljanje promjenama : pripreme za 21. stoljeće, Biblioteka Izvori sutrašnjice, Izvori, Zagreb, 1997., ISBN 953-6157-54-3 (CIP 970217030, (NSK)), str. 289.
    Wikicitati „Najispravniji, zapravo jedino ispravan na hrvatskom jeziku je naziv: KOMPUTER, fonetizirani latinski naziv. Dakle ne kompjuter, što je pogrešna fonetizacija engleskog ili kompjutor, što je fonetizacija nepoznatog jezika, jer nije ni latinskog ni engleskog korjena. Naši elektroničari očito nisu početkom 50‒ih kontaktirali jezičare, da se nađe ispravan naziv, nego su ubacili besmisleni "j" u komputer, kojeg je sada teško isčupati.“
    (Ferenčić, 1997., str. 289.)
  5. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, (NSK), str. 202. (uz kompjutor, računalo i komputor).
  6. 6,0 6,1 6,2 Stjepan Babić, Hrvatska jezikoslovna čitanka, Globus, Zagreb, 1990., ISBN 86-343-0620-8, str. 92.
  7. Kiš, M., J. Buljan, S. Vuković, O. Anić, Englesko-hrvatski informatički rječnik : s računalnim nazivljem, Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 91.
  8. Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, Hrvatska gramatika, Školska knjiga u suradnji sa Zavodom za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-40010-1, (NSK), str. 317.

sestrinski projekti:[uredi]

Wikipedia-logo-v2.svg

Wikipedija ima članak na temu: računalo

Commons-logo.svg

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: računalo

Commons-logo.svg

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: računalo