Prijeđi na sadržaj

studeni

Izvor: Wječnik
(1.1) studeni
(1.1)[1]
padež jednina  množina
nominativ studeni studeni
genitiv studenoga studenih
dativ studenomu studenima
akuzativ studeni studene
vokativ studeni studeni
lokativ studenomu studenima
instrumental  studenim studenima

izgovor:
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) Jedanaesti mjesec u godini. Ima trideset dana. Prethodi mu listopad, a sljedeći, dvanaesti mjesec kroz godinu je prosinac. U najstarijim hrvatskim rječnicima ga se nazivalo i imenom listopad.[2]

pridjev, određeni

(2.1) onaj koji je hladan; neodređeni oblik za m. rod = studen, (ekspresivno) stȗd

sinonimi:

(1.1) novembar, november, novenbar (čakavsko narječje,[3] neka štokavska narječja[4]), studenjak, vsesvečak, vsesveščak, vsesvetčak, vsesvetščak, sesvečak, sesvešak,[5] sesveščak, sesvetčak, svesvečak, svesvetčak,[6] veternjak, vetrenjak,[5] zimoščak,[5] martinščak,[5] Uſzeſzveſchak,[7]usesvešćak), vsesvetč, zimščak, gnjilec, (čakavski) zimji,[8] zimni (źȋmni, genitiv: zimnega), u Istri: martinšćak, martinšnjak, martinski, martinštak, martišnjak; Kastav: martinjski mesec, katarinski mesec


antonimi:

(1.1) krišnjok (najvrući mjesec na otoku Visu; od kris = krijes)[9]


primjeri:

(1.1)

Studenomu otuda je ime,
jer  s t u d e n o  on izdaje vrime,
dok iziđeš na polje, prid usti
on ti odmah i ćud svoju pusti, —
odmah, rekoh: što tko većma diše,
to se diže prid njim magla više…

(Josip Stipan Relković)
(1.1) Mesec novenbar zovu martinjski mesec. Stari judi ne bi znali, ki mesec je novenbar al studeni. Oni reču »martinjski mesec«, a neki reču »katarinski«.
(Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, 1957.)[10]


srodne riječi:

(1.1) studenski,[11][12] studenački.[13]


sintagma:
frazeologija:

(1.1) Studeni hladnoću "dogoni".
(Milan Sijerković, Pučko vremenoslovlje)[14]
(2.1) Studeni znoj ga je probijao.


etimologija:
napomene:

(1.1) Nekoć se ime mjeseca pisalo velikim početnim slovom, Studeni, gen. Studenoga (1854.),[15] Studenjak (izvorno Studegnak). Vidi i: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, te prosinac


prijevodi:

[uredi]

izvori:

[uredi]
  1. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. 294.
  2. Milan Paun, »Podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci : listopad« // Hrvatske šume : časopis za popularizaciju šumarstva / gl. ur. Miroslav Mrkobrad, god. X., br. 118., Hrvatske šume, Zagreb, listopada 2006., ISSN 1330-6480, str. 29. (poveznica)
  3. Korčula.net Dnevnik mornara Austro-ugarske mornarice Jerka Didovića Rade iz Postrane (Žrnovo – otok Korčula)
  4. Rad. Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru Milko Brković: Zadarsko-poljičke isprave iz XVIII. stoljeća, sv. 47./2005., str. 247. – 289.
    "prid moje pristole za bit podložan ovoj kariki i Bog da vami zdravle. 5) U Zadru na 21. novenbra 1744."
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Pomorski zbornik 39 (2001.) 1 Boris Franušić: O jednom zanimljivom zidnom kalendaru, str. 361.
  6. Matia Majer, Pravila kako izobraževati ilirsko narečje i u obče slavenski jezik, Celovec, Natisnil Jožef Blaznik, Ljubljana, 1848., str. 53.
  7. Juraj Habdelić, Dictionar ili Réchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, masnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda, Graz, 1670., ƒ. Bb3 – Bb4 (390.)
  8. Pavao Mardešić-Centin, »Rječnik komiškog govora«, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 4. (1977.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1977., str. 265. — 323. + 154 Abb., cit. sa str. 291., 292., 307. i 308.
  9. Alemko Gluhak, »O značenju i podrijetlu riječi ciča«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 44. (1997.), br. 3., ISSN 0021-6925, str. 90. – 95.
  10. Milovan Gavazzi, ur., Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, knjiga 39. (1957.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957., str. 20.
  11. Joachimi Stulli, Lexicon latino-italico-illyricum., Lit. L – Z, Pars prima, Tom. II., Bude (Budim), 1801., p. 163., ſtudenski (pod natuknicom November²)
  12. Stjepan Blažeković, Pomoćni priručnik za historiju međunarodnog radničkog pokreta i historiju KPJ, »Naprijed«, Zagreb, 1958., str. 79.,
    Wikicitati „Tako je izvršena studenska (novembarska) revolucija u Njemačkoj. Karl Libkneht je proglasio slobodnu Njemačku socijalističku republiku.“
    (str. 79.)
  13. Ivo Banac, Protiv straha: članci, izjave i javni nastupi, 1987. — 1992., Slon, Grafički zavod Hrvatske, Izdavačka djelatnost, Zagreb, 1992., str. 226.,
    Wikicitati „Poljaci su ostali katolicima unatoč činjenici da je Grgur XVI. osudio Studenački ustanak (1830–31) (…)“
    (Banac, 1992., str. 226.)
  14. Milan Sijerković, Pučko vremenoslovlje, 2. neizmjenjeno izdanje, Pučko otvoreno učilište Zagreb, Zagreb, 2001., ISBN 953-6054-27-2, str. 152.
  15. Věkoslav Babukić, Ilirska slovnica., Bèrzotiskom nar. tiskarnice Dra. Ljudevita Gaja, Zagreb, 1854., str. 104.
    Wikicitati „(…) Studeni, gen. Studenoga (měsec November); (…)“
    (str. 104.)

sestrinski projekti:

[uredi]

Wikipedija ima članak na temu: studeni

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: studeni

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: studeni