uran

Izvor: Wječnik

uran (hrvatski jezik)[uredi]

(1.1)
padež jednina  množina
nominativ uran urani
genitiv urana urána
dativ uranu uranima
akuzativ uran urane
vokativ urane urani
lokativ uranu uranima
instrumental  uranom uranima
(1.1) uran

izgovor: ùrān[1]
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) (kemija) kemijski element (počelo) koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol U.[2]

sinonimi:

(1.1) uranij, (rijetko) nebesin


antonimi:

(1.1)


primjeri:

(1.1) "Mi smo već ranije vidjeli, da je uran karakterističan za stariji arhajski orogen, pa moramo očekivati, da će vode iz takovih terena biti radioaktivne." (Arhiv za kemiju i tehnologiju, 1940.)


srodne riječi:

(1.1) uranski,[2] uranijski,[2] Uran


sintagma:

(1.1) osiromašeni uran, prirodni uran


frazeologija:
etimologija:
napomene:

prijevodi:[uredi]

izvori:[uredi]

  1. Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 1314.
  2. 2,0 2,1 2,2 Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248, ISBN 978-953-0-40026-9, str. 153. navodi: uran i uranij (U)

sestrinski projekti:[uredi]

Wikipedija ima članak na temu: uran (element)

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: uran

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: uran


uran (varajski jezik)[uredi]

izgovor:
prijevod:
imenica

(1.1) (meteorologija) kiša, dažd

sinonimi:
antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene: