Razgovor sa suradnikom:Kubura2

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wječnik

Dobro došli na Wjêčnik, hrvatski wikirječnik!

Kako biste se upoznali s projektom, posjetite stranice:

Potpisujte se s 4 tilde (~~~~)

Još jednom, dobro došli! --Daki 08:32, 17. veljače 2010. (UTC)

zdravlje i veselje[uredi]

Dobrodošao suradniče Kubura2 po treći put (računajući dvije dobrodošlice u gornjoj poruci) i svaka čast na kvalitetnim obradama kemijskih pojmova. Liepo je što si se reaktivirao i za nadati se da će ih biti još.Ostaj u zdravlju i veselju!--Daki 08:52, 17. veljače 2010. (UTC)

elementi[uredi]

Avaj, Kuburo, većina tih kemijskih elemenata je neprebrojiva, i u množini znače nešto potpuno drugo :) Sljedeći put prije nego masovno generiraš gomilu pogrešnih unosa, možda bi bilo bolje da malo više istražiš, no? Dosta stranih wikcionara voli kopirati infleksijske tablice, pa kad vide ovdje nešto tipa "kisici", a koje nema na engleskom Wiktionaryju, misle da je to "pravilnije" jer je dodano od strane "nativnih govornika" :) Ne bismo željeli da se naše greške propagiraju drugdje, zar ne? --Ivan Štambuk 00:52, 24. veljače 2010. (UTC)

>Brojivo ili ne, to nas ne zanima. Bavimo se gramatičkim oblikom.
Pa ako imenica nije brojiva, tada množina ne postoji. Nema smisla izmišljati inflektirane oblike koji ne postoje. To bi bilo kao da izmišljaš jedninu za plurale tantum. Osim toga, kemijski elementi u množini znače nešto posve drugo. ugljici ne znači "mnogo ugljika". Napravio si nered i bilo bi poželjno da 1) priznaš grešku 2) popraviš štetu. --Ivan Štambuk 06:35, 14. ožujka 2010. (UTC)

Hvala[uredi]

Na glasu za izbor novih admina :) --Ex13 11:11, 22. svibnja 2010. (UTC)

Kubura i ja ti se zahvaljujem na podršci  :-)) --Roberta F. 18:41, 26. svibnja 2010. (UTC)

Tablica[uredi]

Složio sam onu tablicu na svojoj stranici da se lakše mogu snaći, ona je još podložna izmjenama i ispravcima, budući da nije stvorena ručno.

Što se tiče naziva kategorija. Ja bih ostavio ovako s velikim slovom, budući da su i sve kategorije s nazivima imenica također pisane velikim početnim slovom. Previše bi posla to bilo, a još ima nekih stvari za odraditi. Na kraju se to može riješiti botom, ukoliko se tako dogovorimo.--Ex13 07:07, 27. svibnja 2010. (UTC)

Jedno kratko pitanje[uredi]

Na IRC-u. Može. :) -- Bugoslav 02:48, 29. svibnja 2010. (UTC)

Beware of Dutchmen bearing gifts[uredi]

Hi Kubura,

Thank you for the nice welcome! You know how it goes: it is hard to contribute if you really do not understand much. (Although I do speak some Russian, so I can make dangerous guesses.) So don't expect too much from me. However today I have been busily programming some templates to put a "Word of the day" entry on the main page. There are basically two templates. One with a list of 366 words and their dates and a second calling this main list. Would you guys like this here? Jcwf 01:42, 31. svibnja 2010. (UTC)

LOL. I really don't know, and if I did I would not tell you...;-) Jcwf 01:49, 31. svibnja 2010. (UTC)

Predložio si za brisanje, ali tamo se još pojavljuju riječi. [[:Kategorija:gilaki (indeks)]]. Trebalo bi ispraviti predložak.--Ex13 11:06, 4. lipnja 2010. (CEST)[odgovori]

Domaće životinje[uredi]

Bok Kubura2. Gle najprije se moram posuti pepelom, nisam baš upoznat s time (rodovi životinja na ruskom), čak koliko poznam jezike ne bih niti pisao, ali imam motivaciju oko nekih grupa riječi i nekih grupa jezika (slavenski, latinska grupa) te engleski i njemački. Naime slagao sam si neki privatni "paralelni" rječnik i volim uspoređivati što je slično (isto), a što je različito, naročito one "problematične" sličnosti. Osim toga volim malo tu i tamo nešto nadopuniti. Iznad svega volim proučavati tehničke mogućnosti software-a, u ovom slučaju kako to sve skupa ide na wječniku i kako je povezano s drugim jezicima.

Dobro, sad nakon opširnog uvoda: odmah sam pažljivo provjeravao, bio sam znatiželjan u kom obliku oni (rusi) upotrebljavaju riječ "lošad", a kad konj. U dilemi sam bio da li su to samo sinonimi ili kako mi se prema njihovim tekstovima činilo nešto drugo. Prema opisima na njihovom wječniku za te riječi nameće mi se da je лошадь općenito za vrstu (ili !?), a конь za mužjaka (Значение: 1. самец лошади). Pogledaj i ovu definiciju лошадь (Значение: 1. зоол. крупное непарнокопытное млекопитающее (лат. «Equus caballus») 2. то же, что кобыла; самка лошади), dalje čak pod Антонимы: 2. конь (по признаку пола). Vidim da si čitao sažetak, tamo sam htio napomenuti baš zbog tog miksanja spolova i stoga jer mi _lošad_ zvuči muški, a piše ženski rod. Kad nađem vremena malo ću nadopuniti. Pozdrav --Vhorvat 18:35, 30. srpnja 2010. (CEST)[odgovori]

Nisam navodio poveznice na ruske članke, mislim da je jasno da sam tamo to čitao. Pozdrav --Vhorvat 04:51, 1. kolovoza 2010. (CEST)[odgovori]

Lijep pozdrav Kubura2, da ja znam pričati hrvatski jezik to mi je materinji jezik:D Dali sam pogriješio u čemu ovome što sam do sada radio, spreman sam sve popraviti i naučiti imam želje pomagati ovome vrlo zanimljivome projektu. Roomtrain 20. travnja 2011.

Wječnik:Predlošci[uredi]

Suradnik:Roberta F./straniPredlozak(de) Kratko i jasno, uključivo i sklonidbu. -- Bugoslav 23:50, 3. svibnja 2011. (CEST)[odgovori]

Molba[uredi]

Bok Kuburo2,

molim te, ako imaš volje riješi ovo pitanje: Wječnik:Konoba#Molba za ukidanje zabrane premještanja.

Naime, ja sam te molbe, od kojih je gore navedena ostala ne riješenom napisao sukladno uputi iz predloška {{konoba}} - predloška koji stoji na vrhu WJ:K.

Bolje je ne spominjati što se dogodilo kasnije, niti je isto predmet mog obraćanja tebi kao administratoru. Predmet je samo ta moja molba u Konobi. Unaprijed zahvaljujem na rješavanju molbe. S poštovanjem. -- Bugoslav 12:10, 4. listopada 2011. (CEST)[odgovori]

Smilje i bosilje[uredi]

Oj Kuburo, samo svratia al' lipo je i vas vidit ;) Pozdrav — LukaKrstulović 17:35, 14. listopada 2011. (CEST)[odgovori]

Geografija i zemljopis[uredi]

Moja je jedina greška što ti nisam prvo naširoko objasnio prije izmjene već sam (s najboljim i ispravnim namjerama) krenuo s izmjenama tj. uklanjanjima netočnosti. Iskreno, nisam ni ja bio dobro upućen u neka terminološka pitanja oko geografije i zemljopisa dok nisam krenuo pisati onaj "makropedijski" članak Zemljopis Irana poslije čega su se stvari prilično razbistrile. Upoznat sam i sa tvojim zalaganjem za korištenje naziva zemljopis na brojnim raspravama, ali pritom radiš velike greške koje proizlaze iz nerazumijevanja terminoloških i drugih pitanja, a to je nažalost naširoko prisutno među suradnicima.

Ishodišne pogrešne pretpostavke su:

1. Da je geografija "tuđica" hrvatskom jeziku
2. Da su zemljopis i geografija istoznačnice
3. Da se jedan naziv mora istisnuti drugog

Ništa od navedenog nije točno.

1. politizacija:
Geografija, filozofija, medicina, ekonomija, geodezija, pedagogija i brojni drugi nazivi znanstvenih disciplina su internacionalizmi tj. usvojenice, nikakve tuđice ili srbizmi. Niti je zemljopis hrvatski niti je geografija srpska, i stoga nikakav protuhrvatsko djelovanje po tom pitanju jednostavno nije moguće. Svi navedeni nazivi znan. disciplina proizlaze iz grčkog ili latinskog, a zemljopis se kao prevedenica nije pojavio u hrvatskom već u drugim slavenskim jezicima čiji smo primjer slijedili, a slijedili su ga i naši istočni susjedi koji u članku Geografija uz natuknicu spominju i "zemljopis" (kao i na vokabularu.org [1]). Postoji i kvalitetni članak o geografiji u Hrvatskoj gdje lijepo stoji kako su brojni naši znanstvenici poput Krčelića, Vitezovića, Antice pa i Boškovića koristili "geografiju" prije nego slavenizirani naziv "zemljopis", a spomenuo sam već da su tvrdnje kako "geografija ne postoji u hrvatskom jeziku" zapravo nesvjesna podilaženja velikosrpskim teorijama prema kojima su "Hrvati nastali u 19. st. kao plod europskog vala nacionalizma", jer impliciraju da se navedeni znanstvenici nikad nisu služili hrvatskim već nekim drugim jezicima. Imaj i na umu da mi Hrvati imamo potres i prevlaku, a Srbi zemljotres i zemljouz što također ne ide u prilog onima koji smatraju da je sve što počinje sa zemljo- jezično "hrvatskije".

Primjeti kako gospodin IP-212.91.107.35 projicira svoje domoljublje: njemu ne samo da je geografija "tuđa", "antihrvatska" i "srpska", već mu je to i enciklopedija pa koristi - sveznalicu. Bez obzira što je riječ o internacionalizmu koji je u svjetske jezike ušao zahvaljujući našem P. Skaliću, njemu čak ni taj naziv "nije dovoljno hrvatski". I što reći o takvima koji ne poznaju vlastiti jezik i povijest, a predstavljaju se domoljubima? Takve izljeve neznanja smatram ne samo uvredom projektu već i nama domoljubima jer kao da nas netko pokušava prikazati kao mediokritete.

Stoga, nadam se da smo s pitanjem politizacije navedene terminologije napokon gotovi.

2. istoznačnice ili bliskoznačnice:
Kod većine ljudi prisutno je laičko shvaćanje geografije i zemljopisa kao predmeta kojeg smo svi učili u školi, te iz toga najčešće proizlazi ono pogrešno shvaćanje da je riječ o istoznačnicama. Međutim, to nije slučaj. Geografija i zemljopis imaju isto značenje u kontekstu školskog nastavnog predmeta [2] ili pukog opisivanja raširenosti i međusobne povezanosti prirodnih pojava odnosno čovjekova rada na površini Zemlje, ali u kontekstu znanstvene discipline nije riječ o istoznačnicama. Geografija jest znanost, zemljopis to nije. Evo što stoji na stranicama Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu:

Svakom potencijalnom studentu jedno mora biti savršeno jasno: školska geografija znatno se razlikuje od geografije kao znanosti. I u gimnaziji je moglo biti vrlo zanimljivo učiti o prirodnim elementima i društvenoj nadgradnji, no ono prvo spoznavanje njihovih složenih uzročno-posljedičnih veza tek je uvod u geografiju kao znanost, u današnja geografska istraživanja.

Pod ovim školska geografija podrazumijeva se i nastavni predmet zemljopis, te samo potvrđuje ono što su profesionalni geografi i studenti geografije već više puta spominjali na stranicama za razgovor Zemljopis vs. geografija: da geografija ima prošireno značenje i da članak govori o znanstvenoj disciplini, a ne o školskom predmetu ili opisivanju Zemljine površine. To je inače i jedini razlog zašto sve hrvatske enciklopedije preusmjeravaju "zemljopis" na "geografiju".

Bliskoznačnicu "zemljopis" dakle možemo promatrati kao opisivanje ukupnosti svih fizionomskih obilježja Zemljine površine, funkcionalno-prostornih odnosa i procesa, a na "geografiju" gledamo kao znanost koja se svim navedenim bavi.

Općenito, potrebno je razlikovati dvije stvari:
A. znanstvenu disciplinu
B. predmet proučavanja iste

Primjeri:

  • A geografija; B zemljopis
  • A ekonomija ; B gospodarstvo
  • A demografija; B stanovništvo

Iako se kod tri zadnja primjera ne radi o izravnoj prevedenici, Geografija Hrvatske i Zemljopis Hrvatske, Ekonomija Hrvatske i GospodarstvoHrvatske (...) podrazumijevaju isto jer ne govore o znanstvenoj disciplini već predmetu proučavanja u utvrđenim okvirima (Hrvatska).

Kod naziva "terminologija" je nešto složenija stvar jer također postoji "nazivlje" i "nazivoslovlje". Terminologija se tako može odnositi i na ukupnost naziva u jednom znanstvenom području, i na znanstvenu disciplinu koja se bavi proučavanjem istog. Nazivlje se može odnositi samo na prvo (B), a nazivoslovlje samo na drugo (A).

Prva greška koju ti radiš u člancima jest što miješaš A i B (npr. članak Historiografija od znanstvene discipline postaje predmetom njenog proučavanja - povjesnice tj. opisane prošlosti), a druga što na temelju istog proizvoljno mijenjaš nazive izvedenica određenih znanstvenih disciplina (Ekonomska geografija) čime se ne samo gubi znanstveni karakter već dobijaju posve različito terminološko značenje. Otprilike isto kao da je Veterinarska medicina preimenovana u životinjsko zdravstvo. Ili bolji primjer, proizvoljnim prijevodom historijskog geografa u povijesnog zemljopisca - od znanstvenika koja se bavi određenim prostorno-povijesnim značajkama dobivamo osobu koja je jednom davno opisivala Zemlju. Naravno da ćemo na Googleu tražeći "Povijesni geografi/zemljopisci" naći pregršt rezultata, ali isključivo onih potonjih (takvu grešku pravio si kad si ubacivao one izvore za "ekonomski zemljopis" iako se ono nigdje ne koristi u kontekstu znanstvene discipline). Stoga, nemoj misliti da sam sebi proturječim ako u nekom životopisu stavim: "X. X. je francuski zemljopisac, kartograf, izdavač i historijski geograf".

3. istiskivanje naziva:
Ovo se besmislica često javlja iako nema apsolutno ikakvih uporišta i još je jednim dokazom da suradnici gledaju kroz prizmu nastavnog predmeta koji su učili u školi. Niti je geografija ikad istiskivala zemljopis, niti je zemljopis ikad istiskivao geografiju. Naravno, kad se govori o znanosti, a ne školskom predmetu. "Zemljopis" u Hrvatskoj nikad nije zamijenio geografiju kao znanstvenu disciplinu (kao ni danas). Studenti su pohađali isključivo samo geografiju, a znanstveno Hrvatsko geografsko društvo nije izbacivalo "geografiju" iz naziva od 1897. godine do danas. Usporedno s geografijom, korišten je i "zemljopis" kao uži ili školski pojam, i to ne samo u Hrvatskoj već i Srbiji, BiH i bivšoj Jugi. Primjer - M. Jović; D. J. Putniković: Zemljopis Srbije i srpskih zemalja: za IV razred osnovne škole po novom programu (Beograd: Štampa Savića i Komp., 1905.). U drugoj Jugoslaviji početkom 1950-ih "zemljopis" je također korišten kao nastavni predmet u školama, kao i "račun i geometrija" umjesto matematike odnosno "prirodopis" umjesto biologije [3]. Nakon par godina, promijenili su nazive predmeta isto kao i naš MZOŠ 2005. godine. Oni koji u tim potezima vide neko politiziranje jugoslavenstva ili hrvatstva izgubili su svaki dodir sa stvarnošću. Osobno, ja ne smatram potez MZOŠ-a primjerenim jer iako je geografija stručniji naziv od zemljopisa, djecu ne treba zamarati geomorfologijom, hidrografijom, sociologijom - dovoljni su im reljefi, mora, jezera, društvo; ove teže treba ostaviti za studente. Međutim, nisam nadležan da se miješam u njihove odluke. Niti je taj potez relevantan s Wikipedijom ili Wječnikom koji su enciklopedija odnosno rječnik (a ne osnovnoškolski priručnik), niti se članci odnosno nazivi odnose na nastavni predmet već isključivo znanost. Spominjalo se već naširoko da i drugi jezici (pa i neslavenski) imaju neke bliskoznačnice za geografiju, no kao što u niti jednom takve nisu prevladale u znanstvenom smislu, tako nisu ni istisnute. Isti je slučaj i s geografijom i zemljopisom.

Međutim, dvije krajnosti neosporno postoje:

a. Radikalni puristi
b. Radikalni geografi

Prvi bez ikakvog pokrića tvrde da geografija strana hrvatskom jeziku, izjednačavaju zemljopis sa znanošću, te pokušavaju mijenjati znanstveno utvrđenu nomenklaturu ili čak izmišljajući nove nazive kojih nema apsolutno nigdje u stručnoj literaturi. O tome sam obrazlagao gore u stavci 2., a iako si djelomično zagazio u tu sferu (nesvjesno) no ipak ne mogu okarakterizirati radikalnim puristom jer si se u više navrata od istog ogradio i sklon si kompromisnim rješenjima kad ti se daju izvori i argumenti. Među geografima nema apsolutno nikog tko se zalagao za takve radikalne purističke ideje, čak ni R. Kalmeta čiji si opus (djelomično) pogrešno protumačio.
Tzv. radikalni geografi imaju želju da uvijek i svugdje koristi geografija umjesto zemljopisa, a kao argumente navode prošireno i znanstveno značenje naziva svoje struke, da je od "zemljopisa" nemoguće raditi složenice, te da se uporabom "geografije" postiže terminološka usklađenost s ostalim internacionalizmima za koje nemamo prevedenice (hidrografija, geologija, itd.).

Netočnosti na Wječniku
Ništa od ovog gore što sam spomenuo nije moj subjektivni stav već činjenično stanje, a temeljem svega jasno je kao dan da na Wječniku postoje brojne netočnosti:

  1. zemljopis nije znanost, već školski predmet i opisivanje Zemljine površine
  2. geografija nije tuđica
  3. geografija se ne pojavljuje u starijim tekstovima
  4. zemljopis nigdje ne zamijenjuje geografiju u složenicama
  5. geograf nije tuđica
  6. geograf se također ne pojavljuje u starijim tekstovima

Kolega Ex13 je još prije četiri godine pri vrhu ove stranice priložio sve relevantne enciklopedijske i znanstvene izvore, a uzimajući u obzir da se od 2005. godine i u školama uči geografija umjesto zemljopisa i da su još ranije uslijedila neka preimenovanja hrvatskih časopisa (Hrvatski zemljopis => Merdijani), može se reći da je "geografija" u svakom stručnom pogledu potisla "zemljopis". Literatura koju si mi postavio na SZR stara je 50-100 godina, a imamo i ono A/B miješanje (vidi gore).

Subjektivni stav i rješenje
Sukladno gore napisanom vjerojatno ćeš pomisliti da i ja imam nešto protiv korištenja zemljopisa odnosno da preferiram potpunu zamjenu geografijom, ali opet - niti to nije točno.

Moj stav na Wikipediji je sljedeći (već sam ti ga napisao):

geografija - koristiti naziv isključivo u člancima koji se izravno dotiču znanstvene discipline (Geografija, Geografija u Hrvatskoj, Antropogeografija, itd.)
zemljopis - koristiti ovaj uži naziv u svim ostalim člancima (gradovi, planine, rijeke, države, itd.)

To je upravo ono za što se zalagao R. Kalmeta, da se naziv zemljopis koristi "gdje i kad je to moguće", a ne uvijek i svugdje tj. da u potpunosti zamijeni naziv geografiju u stručnoj nomenklaturi (tvoje pogrešno tumačenje), niti je igdje spominjao iskrivljenu složenicu "ekonomski zemljopis". Zalaganja slična njegovim spominjana su i na sjednici Vijeća za normu hrvatskog jezika što si sam postavio:

"Moram tu reći, tako da nije moguće prečuti, da ne dopuštam našim cijenjenim kolegama geografima da meni ili ikomu zabrane upotrebu lijepe i časne hrvatske riječi 'zemljopis'. Oni, naravno, mogu svoju struku nazivati kako misle da je najprimjerenije, ali riječ 'zemljopis' treba ostati u časti i uporabi pored također časne i stare naše riječi 'geografija', kojoj također nema prigovora, ako se samo njome ne potiskuje i istiskuje riječ 'zemljopis', oko čega se kolege geografi u zadnjim desetljećima zdušno trude. Tomu pak nema opravdanja."

Apsolutno točno je da je zemljopis prilagođeniji hrvatskim govornicima i nema nekog smisla da u članku o nekoj planini ili gradu koristimo "geografski položaj" ako "zemljopisni položaj" ima identično značenje. Primjeti ove moje izmjene - [4][5][6][7][8]. Znači, ja radim upravo ono što su predsjednik tog vijeća i R. Kalmeta tražili (isto radi i HJP [9]). Međutim, kod ovog članka gdje se sustavno obrađuje jedna prostorna cjelina u svim aspektima geografije kao znanosti, koristi se isključivo samo "geografija" i to zbog ujednačenosti s desecima ostalih srodnih naziva. Dakle, samo i isključivo samo u takvim člancima ja pogodujem geografskoj struci jer cilj nam je stvoriti nešto kvalitetno. Kad se taj članak usporedi s natuknicama na stranici HGD-a, svim drugim člancima o državama koje imamo ili čak onim na ostalim Wiki projektima - razlika je itekako primjetna. Planiram napisati i sve poveznice tj. gradove, planine, rijeke i ostalo, no tamo će se spominjati isključivo "zemljopis" jer Wikipedija nije strukovna geografska enciklopedija. Također, nije ni osnovnoškolski priručnik pa nas ne ograničava da izbjegavamo stručnu nomenklaturu tamo gdje ona spada. Članci stručnog karaktera gdje treba koristiti "geografiju" broje se u desecima, a sporedni članci u kojima geografija kao znanost nije u žarištu i gdje možemo koristiti "zemljopis" broje se u tisućama. Zapamti i da niti ja, ti ili itko na Wikipediji i Wrječniku nije mjerodavan za jezik ili geografsku nomenklaturu, no zato ih možemo nadmašiti kvalitetom i kvantitetom članaka.

Zbog svega navedenog, ne slažem se ni s onom dogovorenom smjernicom na Wikipediji da se "postojeće stanje neće mijenjati" i da svatko prilikom pisanja "ima pravo koristiti nazive kakve želi". Ako se "geografija" primjeti u nekom članku koji se izravno ne odnosi na znanstvenu disciplinu (npr. geografski položaj Osijeka, geografske karakteristike Save, itd.), neka se - mijenja. ALI, neka se znanstveno utvrđena terminologija i nomenklatura ne dira.

Što se Wječnika tiče, smatram da se netočnosti trebaju ispraviti. Isto tako, ako se već želimo boriti za ono što su se zalagali hrvatski domoljubi poput R. Kalmete, onda čitateljima treba skratiti ovo moje objašnjenje da znaju da se u 99% slučajeva zemljopis može koristiti umjesto geografije, a ne mijenjati stručnu nomenklaturu odnosno izmišljati i propagirati nešto čega nema. One izmjene sam napravio dobronamjerno, jer da je netko stručan vidio pomislio bi da ili da lažemo ljude, ili da smo neznalice, ili da propagiramo nešto što ne postoji u hrvatskoj znanosti. Četvrtog jednostavno nema.

Tvoji doprinosi na drugim temama jasno govore o najboljim namjerama, no pogrešnim subjektivnim pristupom oko geografije i zemljopisa radiš veliku štetu jer inzistiraš na nečem što ne postoji i to umanjuje kredibilitet i Wječnika i Wikipedije. Razvio si snažnu, neutemeljenu i besmislenu averziju prema nazivu geografija, ali ne sumnjam da ćeš nakon ovog prepoznati grešku jer definitivno nisi od onih koji nemaju volju za doprinosima već isključivo forumaškim raspravama, dokazivanjem da su "uvijek u pravu", te trolanjem tj. stvaranjem destruktivnog razdora na Wikipediji (od takvih sam odavno odustao). Nije sramota pogriješiti - i ti si mene na desetke puta ispravio u greškama. Od nikoga se ne može očekivati da ne radi greške, a da ti budem iskren - ni sam nisam bio temeljito upoznat s čitavom znanstvenom terminologijom do izrade onog novog makropedijskog članka. Mogu za kraj reći da je sva sreća što sam se ja zadnjih tjedana temeljito prihvatio geografije i zemljopisa, jer da je u pitanju netko drugi s čijim radom nisi upoznat možda bi bezrazložno pomislio da čovjek "radi protiv hrvatskoj jezika". Konačno, što se tiče uređivanja članaka geografija i zemljopis, sadržaj im mogu doraditi na vlastitoj suradničkoj stranici, a potom ih uz konzultacije s tobom ubaciti na mjesto. --Orijentolog (razgovor) 23:25, 19. svibnja 2012. (CEST)[odgovori]

Kopnopisje[uredi]

Kao da bi se upravno pravo, te znanost o upravi (upravna znanost) trebali imenovati različito od predmeta kojim se bave – upravom, te bi ih trebalo radi navodne razlikovnosti nazivati administrativnim pravom i sl. Čovjek koji se bavi zemljopisom je zemljopisac, kopnopisalac (kopnopisje), kopnopisnik, kopnoraspisnik, a sve su te riječi s potvrdama iz hrvatskih rječnika, Della Bella, Voltić, Stulić, Belostenec. Zašto bi se taj čovjek trebao uskostručno nazivati na općem wikcionaru? -- Bugoslav (razgovor) 16:46, 21. svibnja 2012. (SEV)

Padeži i to[uredi]

Promieni kaj ti ne paše, i to... Ne moraš me pitati, ja verjem v tvoju prosudbu (ti nisi kak ostali vukozaludjenici i neznalice). Za padeži imaš prav, to sam promienil. (Nisam bil siguran dal' je to vukovski ili ne, ali ako ti veliš, vjerujem ti na rieč.)

Isto tak trebalo bi napisati, vse razlike vu sklonidbi koje se moreju najti v narječima, (dok bi se vukovske trebale izbaciti (idealno), ali ipak ih nemremo izbaciti, ne?); recimo:

Predložak:sklonidba

Ovo kaj sam ja probal prije, je bilo onak' samo za probu; trebalo bi se lepo posložiti.

Isto tak, gle... nima potrebe pisati, recimo: vreme, cvet... da su to kajkavske reči, mislim svarno glupo, kak uopće odrediti, v današnje vreme koje su reči kajkavske a koje nisu, kad jih i onak svi zanju i neriedko koristiju. S tim da vreme, cvet... i ostale takve ekavice nisu specifično kajkavske. Pa znaš ti da je to najveća vukovska laž i obmana?... to dieljenje hrvatskoga jezika na tri narječja, tako zvanih kajkavsko, štokavsko i čakavsko, to su najveće gluposti, ikad izmišljene, nikomu prije "Ilira" i "Vukova" nije ni na kraj pameti palo, dieliti Hrvatski na tri zamišljene povučene crte; istina je hrvatski ima narječja, ali ne takva kakva su posložena, tak da je podpuno glupo pisati ovo je kaj. ovo je što... jer pogledni u kajkavkom imaš rieč što kol'ko hoćeš, i to ne radi štokavskoga utjecaja; pogledni: ništ, poštovanje, nešt, što... i gle čakavskih nič, neč..., tak iskreno hrvatski jezik je jedan, samo z velikom rječničnim bogatstvom. I ta izmišljotina da su reciom dubrovčani pisali na štokavici, to je laž, to nije štokavica to je Hrvatski, i gotovo. Pa i Marulić je pisal što, i to na više mjesta, - kužiš to je laž, Hrvatski za razliku od inih slavenskih jazikah ima tri stilske rieči za tu odnosno-upitnu zamjenicu, i to je vse. U narječja jednio more spadati recimo glasovne promjene, diphtongi i slično... recimo: pas, poas, pes, pies, peis...., tu se samo more napisati specifično za to, i to područje... - kužiš, ali pisati da je to u narječjima, mislim glupo. Za promjene u jatu se jednostavo napiše: cvet ekavski, cviet jekavski, cvit ikavski, cvijet ijekavski (samo kaj cvijet, skoro pa nišći v hrvatskoj ne govori, ali istina ima i tih, al' prirodno sumnjam), s tim ima još i cveit to bi pak bil kaj, možda ejkavski... to su isto subdialectne vriednosti.

Jednio rieči koje su specifične za područje mogu se označiti recimo: piat, lancun, bokun... da je to specifično za Dalmaciu... ili to i to za Slavoniju, ili to i to za Zagreb, ili to i to za Istru, ili to i to za Sjevernu Hrvatsku...

Evo tak trebalo bi dosta reda uvesti v Wječnik, jenput zarazliku, složiti istinit, pravedan rječnik, bez obmanjivanja javnosti, i laži kako korienskih tako i vukovskih, jer poglednimo iskreno, teško korienski odnosno ono kaj su Iliri prtili a poslie i Ustaše, inspirirano Čehima, je isto tak nehrvatski kak i ovo srbsko-vukovsko piskaranje, danas u uporabi, sve sami promašaji, za promašajimi.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Slavić ((razgovor • doprinosi) 20:10, 6. kolovoza 2013.‎).

Dobro, pa ekavski i ikavski izgovor postojidu u svim hrvatskim narječjima, a iekavski samo u štokavskom i čakavskom narječju. Kubura2 (razgovor) 03:50, 9. kolovoza 2013. (CEST)[odgovori]

iekavski ili jekavski postoji i u kajkavskom, pa Zagorci, rieč, niesem, liepo, pies, lies, kliet.... pa i jekavizacije koje su skoro pa nepostojaće u čakavsko-štokavskom; riezati, riez, smiejati, naliejati... on se većinom, tak ga jezikoslovci pišeju, piše samo kao ie i nema svoju "kraću" varjantu, a izgovara se kao diftong /jɛː/ tak nekak. Dakle /ʎjɛːpo/ ili /rjɛːtʃ/. Ekstrem toga govora je svakako Bednjanski odosno bedljuinsko rieč. Pogledaj ak imaš volje [10], a imaš i studiju Josipa Jedvaja [11]. Nikaj čujemo se. Slavić (razgovor) 08:18, 9. kolovoza 2013. (CEST)[odgovori]

template:lbe[uredi]

Hi. It seems that, in Иракьул, there is some inconsistency regarding the language name: both lački and lakski are mentioned there. Which one is correct? The one in template:lbe? Thanks, Malafaya (razgovor) 11:50, 2. rujna 2013. (CEST)[odgovori]

And while we're at it, why is it Kategorija:Volapuk vlastita imena and not imenica/imenice? I can't seem to find imena anywhere in any Wiktionary. But I do find en:vlastita imenica. Malafaya (razgovor) 12:01, 2. rujna 2013. (CEST)[odgovori]

Wječnik:Administratori[uredi]

Bok Kuburo,

treba promijeniti sadržaj stranice projekta Wječnik: Administratori.

Toolserver (localstewardlog.php)

Eto, što je tu je. Pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.44, 4. miholjščaka 2014. (SEV)

predložak: c[uredi]

Bok Kuburo,

nisam potpuno siguran je li to isto ili slično, no ako se već opisuju te riječi hrvatskim leksikografskim aparatom, tj. hrvatskim predlošcima, tako i {{f}} ima sadržaj ž., držim kako bi bilo najbolje ne rabiti predložak: c. Ako se već rabi, u tih tri članka, onda može ostati kao preusmjeravanje na predložak: n. Siguran sam kako će netko prije ili poslije rabiti predložak: c pa bolje da nekamo vodi ili da ima neki sadržaj u sebi, možda bi čak i bio dobar sadržaj n. koji sam sadržaj vidio primjerice u djelu: Mate Šimundić, Rječnik suvišnih tuđica u hrvatskomu jeziku, Barka, Zagreb, 1994., ISBN 953-6295-00-8, ISBN 978-953-6295-00-5. Drago mi je kako si to uočio, trebalo je to uočiti i dodatno razmisliti. Lijepo te pozdravljam, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11.16, 16. miholjščaka 2014. (SEV)

Kratica pojedinih imenskih razreda[uredi]

Bok Kuburo!

Pogledao sam što je i kako bilo s tim predloškom, te vidim ove promjene:

  • 06.48.40, 16. velj. 2007., sadržaj je: n
  • 13.52.13, 18. kolov. 2007. sadržaj je: sr. r.
  • 16.08.04, 23. stud. 2007. sadržaj je: sr.
  • Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2 (tiskanje dovršeno mjeseca listipada 2000., Predgovor od mjeseca rujna 2000.) rabi se kratica s za srednji rod.
  • U pravopisima je većinom s. r.
  • grmje, n. ; v. grm.
  • Ljiljana Jojić, prir., Pravopisni priručnik, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2004., ISBN 953-6045-30-3, str. 178. (§ 360.): navodi se sr kao kratica u rječnicima i priručnicima, premda je od istoga odstupljeno u djelu: Bratoljub Klaić, Novi rječnik stranih riječi, Školska knjiga, 2012., ISBN 978-953-0-40939-2

Korisne su i razlikovne mogućnosti: mm (milimetar), Mm (mirijametar, 10 000 m). Ukratko, s. od srednji, ne mora biti naznačeno rod, to se podrazumijeva. Ako je i rod, onda je s. r. ili sr (bez točke), ali i s točkom (sr.).

Siguran sam kako novija izdanja idu k tome pisanju s, s., a starija donose n., iako se redovito rabi i u novijim latinsko-hrvatskim rječnicima.

U wikipediji imamo w:predložak: NSK, w:predložak: Nsk i dok bi u hrvatskom wikirječniku mogao postojati i predložak: nsk.

Evo, sad baš nađoh, i sr. r. (str. 124.) u djelu: Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 124. (1660 str. uk.). Hrvatski jezični savjetnik bio je ugovoren 27. studenoga 1991., a tiskanje je bilo predviđeno 1992. godine. Recenzenti su: prof. dr. Ivo Pranjković, prof. dr. Josip Silić i prof. dr. Stjepko Težak, a ravnatelj Instituta u to doba prof. dr. Miro Kačić, a direktor Školskih novina prof. Ivan Rodić. Urednici u tom (institucionalnom smislu) su i: Miro Kačić, Mijo Lončarić, Ivan Rodić i Ante Selak. Rječnik je bio nastao na projektu Rječnici suvremenoga hrvatskoga jezika (02120101) (poveznica). Taj znanstveni projekt vodio je prof. dr. Miro Kačić. Djelo svoj začetak ima u jednom rukopisu: Dobar hrvatski. Jezični savjetnik. Priručnik za kulturu hrvatskoga književnog jezika. vidi: Suvremeni hrvatski književni jezik. Taj projekt (šifra projekta: 6-03-071) je trajao od 1. siječ. 1991. do 31. pros. 1994. g.

Nevezano: Izgleda kako je Hrvatski pravopis (1994.) bio naznačen kao nastao na javno financiranom projektu: vidi ovdje, a projekt je nosio naziv: Hrvatski rječnik (šifra projekta: 6-03-211). Mislim na: Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 2., dorađeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5. Na Sviboru je točno naveden ISBN 953-0-40005-5. Kao jedan od istraživača naveden je i autor rada objavljenoga u Jeziku, XXXII, br. 1, listopad 1984., str. 31. — 32. (koji u radu citira knjigu iz 1976.).

Završetak nevezanoga.

I sr. i sr. r. (str. 246.) u djelu: Stjepan Babić, Jezik, Drugo izdanje, Niz »Školski leksikon« : (općeobrazovne škole) / gl. ur. Silvio Ružić, »Panorama« — novinsko izdavačko poduzeće, Zagreb, 1965., str. 7. i 246. (izdavač je prije nosio naziv »Privreda«).

Naišao sam i na žen. r., muš. r., ali znatno rjeđe i ne u pravopisima. Moguće je potrjebito razlikovati m. (muško, u primjerice muško ime), te m (muški, u muški rod). Vidi: Kratice i odrednice Hrvatskoga jezičnoga portala. Zaključno, sve bi te načine pisanja trebalo imati kao preusmjeravanja na predložak: n, koji bi se trebalo uskladiti da piše s. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.52, 16. lukovščaka 2014. (SEV)

Pomoći[uredi]

Glede razl/174245:

Vidi primjer:

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

Lijepo se može obaviti i bez tri razgodka.

Glede mandrača:

  • zaklonište za male brodove, zvano mandrač (grč. mandra = staja, spremište).
  • mandrač — ograđena lučica za manje brodove
  • mandrač, m. tal. mandracchio, ograđeno mjesto u moru pri kraju, kao vrlo mala luka (pristanište) gdje može stajati jedna ili više lađica.

Vjerojatno je došlo do pogrješke, kako je mandra ponekad u značenju pastirskoga stana, ali mi se čini kako i kod te riječi postoje druga značenja, koja imaju veze sa stajom.

Neke riječi sam tek sad pronašao: staja, stajnica, štalog, štala; štalara, krava koja se drži u štali.

Ima neke veze s grč. stajom. Zato je tako uneseno, i eto sada je ispravljeno. Hvala na pomoći. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 12.34, 20. martinščaka 2014. (SEV)

Kategorija:Svi jezici[uredi]

Sorry for english. There was problem, that in this category were most languages, but not all. It looked strange to me, if there was english, but not french, slovak, but not czech. I worked on this categories with bot and mising ones were skipped in first round. When I include subcategories, there will be also index categories and grammar categories, which I do not wanted to work. In most wiktionaries there is one category with all languages and there should be second tree sorted by language families.

  • Kategorija:Svi jezici : !Xoo, Aari, Afrikanski ... Žemaitski
  • Category:Languages by family: Armenski, Austronezijski, Germanski... Semitski

But now there is mix of both in one category (tree) JAn Dudík (razgovor) 21:49, 9. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Category:Jezično stablo‎ seems to be for tree by families, so Svi jezici should be for all languages (If I am right with translation) JAn Dudík (razgovor) 22:05, 9. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Duplicates[uredi]

BTW, there are some possible duplicates:

and maybe some more. JAn Dudík (razgovor) 21:56, 9. prosinca 2014. (CET)[odgovori]

Translating the interface in your language, we need your help[uredi]

Hello Kubura2, thanks for working on this wiki in your language. We updated the list of priority translations and I write you to let you know. The language used by this wiki (or by you in your preferences) needs about 100 translations or less in the priority list. You're almost done!
Za dodavanje ili promjenu prijevoda za sve wikije koristite translatewiki.net, projekt za lokalizaciju MediaWikija.

Please register on translatewiki.net if you didn't yet and then help complete priority translations (make sure to select your language in the language selector). With a couple hours' work or less, you can make sure that nearly all visitors see the wiki interface fully translated. Nemo 16:06, 26. travnja 2015. (CEST)[odgovori]

Brisanje[uredi]

Bok Kuburo,

tih članaka ima prilično malo, uzevši u obzir koliko inače zna biti članaka po nekom od dogovorenih predložaka.

Baš na primjeru se lijepo vidi da to ne bi bio neki problem, čak i kad bi se predložak odmah pobrisao.

Naravno da svaki savjesni administrator ne će pobrisati predložak koji se još nalazi po člancima, ali u našem slučaju djelovalo bi odgojno za suradnika (i anonimne suradnike) koji su te dopunske predloške štancali i postavljali u članke.

Uzmimo za primjer, dođe neki nazovipočetnik i krene stvarati nove predloške, uklanja postojeće predloške iz postojećih članaka i onda da mu se to honorira kao korisno djelovanje i da mu opstaju ti novi predlošci u člancima. Eto primjera ovdje.

Za to malo članaka ne bi trebalo trošiti riječi, već pobrisati sve i članke i predloške. Samo takvim pristupom može se obeshrabriti one koji žele izigrati sustav i zavlačiti. Ne znam jesi li primijetio kako isti suradnik, koji sada radi anonimno (IP suradnik), svaki čas mijenja deklinaciju, malo ubacuje po kajkavskoj sklonidbi, a malo po štokavskoj i onda to još malo pomiješa pa svako malo unosi nered koji bismo onda morali mi sređivati. Meni se čini kako dotični IP suradnik ne zna bi li ijekavizirao ili upisivao kajkavski, i općenito mi nije pouzdan niti jedan njegov upis. Slične stvari taj IP izvodi i na wikizvoru.

Nažalost po meni je riječ o suradniku s kojim nije moguće raspravljati budući je uvijek on u pravu i njegove maštarije, a ne izvori i literatura. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 0.29, 24. jakopovščaka 2015. (SEV)

Molba[uredi]

Zdravo, Kubura2!

Nedavno sam postavio predložak za brisanje dviju svojih stranica (Special:Diff/205928 i Special:Diff/206241). Prvu sam želio izbrisati radi prikaza centralne stranice s Mete, a drugu da oslobodim prostor za vraćanje SZR-a koji sam pri premještanju nenamjerno preusmjerio na Razgovor sa suradnikom:Conquistador/sandbox. Sad sam vidio da si ti napravio neke izmjene koje nisam tražio; nisi izbrisao moju suradničku stranicu, a originalni SZR na SZR-u sandboxa si arhivirao uz brisanje stranice s preusmjerenjem (na posljednje nemam prigovor). Budući da svoj SZR nisam želio arhivirati, molim te da ovaj arhiv preusmjeriš na moj SZR (da bude aktivan) i nakon toga izbrišeš stranicu arhiva koju si napravio i da, nakon što to učiniš, izbrišeš i Suradnik:Conquistador. Ako ne stigneš ili si bilo čime spriječen, slobodno mi javi pa da ostavim molbu nekom drugom tko ima ovlasti za to napraviti. Hvala unaprijed na pomoći i srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 16:29, 22. studenoga 2015. (CET)[odgovori]

Obrisao sam tvoju suradničku prema tvom zahtjevu.
Stranice za razgovor se arhivira, njih se ne briše osim u slučajima zloporaba, ugrožavanja privatnosti, prijetnja i sličnog, a tada se briše problematična uređivanja, dok normalne poruke ostaju.
Arhive se ostavlja i ne skriva i zbog razloga što se tu vidi da je suradnik dobio takvu i takvu poruku s nekom informacijom, da ne bi poslije bilo problema s nedoličnim ponašanjem, a da se suradnik traži izliku u neznanju i neobaviještenosti. Zbog toga je tvoja stranica za razgovor arhivirana. Kubura2 (razgovor) 05:44, 23. studenoga 2015. (CET)[odgovori]

bjeloruski pisan taraškevicom[uredi]

Bok Kuburo,

možda bi se moglo uskladiti Predložak:be-x-old s kraticom be-tarask? -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.15, 5. siječnja 2016. (SEV)

  • P. S. Preimenovanje je načinjeno 8. rujna 2015. [19] negdje prije 3:06 PM, a prema promjeni kôda koja se dogodila 27. travnja 2007. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.15, 5. siječnja 2016. (SEV)

Jedno malo usklađivanje[uredi]

Bok Kuburo,

trebalo bi u WJ:A uskladiti *{{Admininfo|Dubaduba~hrwiktionary|Dubaduba~hrwiktionary}} jer je došlo do preimenovanja suradničkih imena koja nisu imala uređenu tzv. središnju prijavu (postojanje središnjega suradničkoga računa). Hvala unaprijed. Lijep pozdrav! -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 11.43, 5. siječnja 2016. (SEV)

Question[uredi]

Hi, could you tell me how to translate the word "by" into Croatian? I mean "made by", "created by" and so on. Is it like in Russian that there is no word like that, but the subject is in instrumental case instead? Żyrafał (razgovor) 23:14, 13. srpnja 2016. (CEST)[odgovori]

OK, thanks, but how does it look in sentences? For example, the sentence like "This book was written by..." or "The goal scored by... decided about the team's win.". Pozdrav iz Poljske. Żyrafał (razgovor) 09:52, 31. srpnja 2016. (CEST)[odgovori]
Hvala. And is it correct to write "Pogodak XYZa odlučio je o pobijede."? Żyrafał (razgovor) 11:08, 19. kolovoza 2016. (CEST)[odgovori]

Deklinacija[uredi]

Pozdrav, imam samo jedno malo pitanjce u vezi ovog predloška: Za što služi parametar br: ({{deklinacija|br=(1.1-...)? Ivi104 (razgovor) 11:08, 16. srpnja 2016. (CEST)[odgovori]

Re: Što (ne) preuzimati[uredi]

[[20]] Hvala puno! Prijevode sam ispravio po uputama, sad je sve ok (osim crvenih poveznica), samo što jezici u nekim slučajevima nisu više abecedno poredani, pa imamo istriotski, talijanski, japanski, ili sl. Odsada ću paziti na prijevode, tj. stavit ću samo osnovne jezike, a ako netko zna komi-zyrjanski, ili bjelohmonški, prepuštam im i čast stavljanja prijevoda :)

U vezi autorskih prava, prekopao sam Dopuštenja za uporabu sadržaja, ali nisam našao HJP. Izvore ću stavljati, a ne znam je li im potrebno uputiti mail za dopuštenje? Kad smo već kod mailova, i dalje mi nije došao odgovor od PMF-a (već 10 dana). Koliko se obično čeka odgovor na takve zamolbe?

Još jednom, veliko hvala. --Ivi104 (razgovor) 13:24, 19. srpnja 2016. (CEST)[odgovori]

Nije dopušteno preuzimanje[uredi]

Bok Kuburo,

glede tvoje poruke moram primijetiti da na projektu koji promiče ovcokozu nisu načinili uvoz "gotovo cijelog sadržaja s Hrvatskog jezičnog portala".

Nigdje nisu uvezli nijednu definiciju, što je osnovni dio članka. Rabili su isključivo, u okviru dopuštenoga citranja, da neka riječ postoji zapisana u HJP. Jednostavnije rečeno rabili su samo naslove rječničkih članaka (natuknice), bez definicija, podrijetla (etimologije) i bilo čega drugoga što bi se moglo okarakterizirati nedopuštenim. Usto su i referencirali.

Ne može se odobriti suradniku kopiranje s HJP jer je na HJP jasno naznačeno da je rječnička baza stvorena od autorskim pravom zaštićenih djela: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=baza

Anić je relativno nedavno preminuo, te su djela i dalje zaštićena. Zato se i prodaju djela kao što je: Anićev školski rječnik hrvatskoga jezika, priredili Ivo Pranjković i Lada Badurina, gl. ur. Silvia Sinković, Znanje d. o. o., Zagreb, 2015., ISBN 978-953-343-130-7, CIP 899206

Lijepo molim brisati ono što je Ivi104 ubacio na Wječnik. Meni se čini da je nekom suradniku potrebno samo nešto izjaviti na engleskoj inačici Wiktionaryja ili slično na en.wiki, pa postaje provjerenim suradnikom. Takva politika je vrlo dvojbena i može štetiti hrvatskim projektima, kad se svakakvim suradnicima dopušta raditi takve stvari.

U pitanju nije "nedostajanje izvora", već činjenica da se preuzimaju cjelokupni rječnički članci, od natuknice nadalje. To nipošto nije dopušteno i ne treba promicati takva ponašanja. Zašto definicije ne uzimati s wikipedije? Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16,28; 19. srpnja 2016. (SEV)

Izabrani članci za Glavnu stranicu[uredi]

Bok Kuburo,

ovdje imaš primjer ispravaka, naravno, puno je važnija ona druga izmjena. Inače se na Glavnoj stranici prikazuje kategorija, u tom slučaju kategorija: Hrvatske imenice Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 12,55; 22. prosinca 2016. (SEV)

Share your experience and feedback as a Wikimedian in this global survey[uredi]

Hello! The Wikimedia Foundation is asking for your feedback in a survey. We want to know how well we are supporting your work on and off wiki, and how we can change or improve things in the future.[1] The opinions you share will directly affect the current and future work of the Wikimedia Foundation. You have been randomly selected to take this survey as we would like to hear from your Wikimedia community. To say thank you for your time, we are giving away 20 Wikimedia T-shirts to randomly selected people who take the survey.[2] The survey is available in various languages and will take between 20 and 40 minutes.


Take the survey now!


You can find more information about this project. This survey is hosted by a third-party service and governed by this privacy statement. Please visit our frequently asked questions page to find more information about this survey. If you need additional help, or if you wish to opt-out of future communications about this survey, send an email to surveys@wikimedia.org.

Thank you! --EGalvez (WMF) (talk) 23:25, 13. siječnja 2017. (CET)[odgovori]

  1. ↑ This survey is primarily meant to get feedback on the Wikimedia Foundation's current work, not long-term strategy.
  2. ↑ Legal stuff: No purchase necessary. Must be the age of majority to participate. Sponsored by the Wikimedia Foundation located at 149 New Montgomery, San Francisco, CA, USA, 94105. Ends January 31, 2017. Void where prohibited. Click here for contest rules.

Čudno testiranje na wječniku[uredi]

Bok Kuburo2,

sve bi ovo i ovo trebalo pobrisati. Neprijavljeni suradnik miješa razine, upisuje hrvatske riječi pod latinski. Definiciju pod sinonime, bez ikakvoga potrebnog oblikovanja. I ne samo to, nego bez izvora i vrlo vjerojatno iz HJP. Hvala na pomoći i na trudu. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15,14; 16. siječnja 2017. (SEV)

preusmjeravanje kategorija[uredi]

Bok Kuburo2,

mw:Help:Redirects#A redirect to a page in the category namespace (jedna rečenica upute) i jedno dvotočje koje po svemu sudeći igra bitnu ulogu. Iako izgleda kao da nema razlike, uvjeren sam da razlika opstoji, pogotovo izvan wječnika. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4,42; 9. veljače 2017. (SEV)

Zamolba za jedan popravak[uredi]

Bok Kuburo2,

Čini mi se da je bila pogrješka 12. ožujka 2004.

Vjerojatno je bolje navesti započetu Glavnu stranicu. 30. svibnja 2004. u 15:58:44 (SEV).

Zašto tako mislim? Vidi ovdje i ovdje. U doba dok se nije znalo, zamišljalo se da su te mediawiki poruke lokalno bile prevedene, a one su izgleda samo bile uvezene (import) s tadašnje betawiki. Eto, ako bi mogao to popraviti, bio bih vrlo zahvalan. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 5,3; 9. veljače 2017. (SEV)


Citat iz m:Wiktionary, čini mi se da sam i to provjerio davno:

Wikicitati „The first Wiktionary was the English language Wiktionary, created by Brion Vibber on December 12, 2002. French and Polish language Wiktionaries followed over a year later, on March 22, 2004. On May 1, 2004, Tim Starling initialised Wiktionaries in every language for which there was an existing Wikipedia, leading to 143 new Wiktionaries.“
(―)

Nrm-ž[uredi]

Svi predlošci iz ove kategorije (pa tako i novonastali {{nrm-ž}}) koriste se u predlošku {{wikipedija}} kad se navede parametar "jezik" da se poveže neko drugo jezično izdanje Wikipedije. Pogledaj, recimo, stranicu "Hrvatska" pod "slovenski jezik" (i izvorni kôd tog odlomka). S desne strane vidiš ovu kutiju "Slovenska Wikipedija ima članak na temu", a ovo "Slovenska" u nazivu generira predložak {{sl-ž}}. – Srdjan m (razgovor) 12:56, 23. veljače 2017. (CET)[odgovori]

Novosti i razmišljanja o preusmjeravajućim kategorijama[uredi]

Bok Kuburo,

nedavno sam usklađivao nazive kategorija i odgovarajućih kategorizacijskih predložaka koji olakšavaju tu kategorizaciju automatskim postavljanjem članaka/stranica/unosa u željenu kategoriju.

Bez obzira što ne podnosim standardizaciju u tom smislu da se bilo kom nameće bilo što, standardni su pridjevi kazaški, laoski i letonski.

Vjerujem u opravdanost pridjeva kimrički, te se trudim kad god stavljam predložak za velški, da uz taj predložak u zagradama navedem i kimrički, slično i lotiški u zagradama uz letonski, trebalo bi još biti i indonežanski uz »glavni« indonezijski, maltežanski uz malteški (maltski) koji se više odnose na Maltu. No i njih radije dodajem u zagradama.

Evo što je bilo promijenjeno:

Predložak Predl. pripadajuća kat. Glavna kategorija Podkategorije Podkat. vlastitih imena Predl. s jezičnim kôdom Rješidbeno stanje
{{kazahski jezik}} → {{kazaški jezik}} Kategorija:kazahski (indeks) → Kategorija:kazaški (indeks) Kategorija:Kazahski jezik → Kategorija:Kazaški jezik Kategorija:Kazahske imenice → Kategorija:Kazaške imenice; Kategorija:Kazački pridjevi → Kategorija:Kazaški pridjevi Kategorija:Kazahska vlastita imena → Kategorija:Kazaška vlastita imena {{kk}} → ostao pod istim nazivom, sadržaj kazaški sve riješeno, nigdje ne povezuje pogrješno; posebno:permalink/232852
{{laoški jezik}} → {{laoski jezik}} Kategorija:laoški (indeks) → Kategorija:laoski (indeks) Kategorija:Laoški jezik → Kategorija:Laoski jezik Kategorija:Laoške imenice → Kategorija:Laoske imenice; Kategorija:Laoški pridjevi → Kategorija:Laoski pridjevi Kategorija:Laoška vlastita imena → Kategorija:Laoska vlastita imena {{lo}} → ostao pod istim nazivom, sadržaj laoski sve riješeno, svi članci na svom mjestu, pa i nedostajuća kategorija (Posebno:Diff/232909).
{{latvijski jezik}} → {{letonski jezik}} Kategorija:latvijski (indeks) → Kategorija:letonski (indeks) Kategorija:Latvijski jezik na Kategorija:Letonski jezik Kategorija:Latvijske vrste riječi → Kategorija:Letonske vrste riječi; Kategorija:Latvijske imenice → Kategorija:Letonske imenice; Kategorija:Latvijski pridjevi → Kategorija:Letonski pridjevi Kategorija:Latvijska vlastita imena → Kategorija:Letonska vlastita imena {{lv}} → ostao pod istim nazivom, sadržaj letonski sve riješeno, čak i u {{prilog}} (Posebno:Diff/233349)

Treba pobrisati sva preusmjeravanja u imenskom prostoru kategorija, jer ukoliko su otvorene preusmjeravajuće kategorije gubi se mogućnost da pri neželjenom (uzmimo i slučajnom) postavljanju u takve preusmjeravajuće kategorije suradnici koji održavaju projekt pronađu iste u Posebno:Tražene kategorije. Ukratko, gubi se mogućnost nadgleda nad stanjem, te se članci onda mogu postavljati i u takve preusmjeravajuće kategorije stvarajući neželjeno i neuredno stanje, uz otežavanje brojidbe i otežavanje održavanja projekta.

Naravno, suradnici koji postave stranice/unose u neku neotvorenu kategoriju mogu je pokušati otvoriti, no dočekat će ih automatizirana obavijest da otvaraju kategoriju koja je već bila brisana, te možda odustanu od svoga nauma. Nadalje, kad suradnik s takvom namjerom stvori neke stranice i odredi im (još) nepostojeće »crvene« kategorije, tada u slučaju da isti suradnik i otvori takvu kategoriju, sve će biti u doprinosima istoga suradnika, naravno ukoliko ne radi u paru ili u skupini.

Redovitim suradnicima puno je lakše ukoliko su preusmjeravajuće kategorije pobrisane, jer čim vide da su kategorizirali »crvenom« kategorijom znaju da trebaju pronaći odgovarajuću kategoriju ili stvoriti novu, te opet dolazimo do automatizirane obavijesti da će pokušati stvoriti nešto što je već bilo brisano, tko je pobrisao i kome bi se mogli obratiti u svezi s tim brisanjem (ponovnim stvaranjem; ponovnim otvaranjem) kategorije.

Općenito je poznato da članci koji se postave u te i takve preusmjeravajuće kategorije ostaju u njima, kao »čardak ni na nebu ni na zemlji«, »zarobljene«, te se ne prikazuju u kategoriji s trenutačnim (stvarno postojećim) naslovom. Preusmjeravajuće kategorije suviše su i otežavaju održavanje.

Treba ih pobrisati sve, uključujući Kategorija:Kazačke imenice.

Sad pokušaj sažetka ove priče, no ne obećavam da će biti sažeto smješko.

Kao što se da primijetiti, {{be-x-old}} sad je pod {{be-tarask}} no to ne mijenja ništa na stvari. Svatko može nastaviti rabiti kao i dosad, a može i početi upotrebljavati novi kôd {{be-tarask}}

Bjeloruski (taraškevicom) nema svoj wječnik i stoga su dosad one povišene poveznice bile nekorištene i neupotrebljavane. Stoga je »stvar« i odlučena u {{pr}} (vidi sadržaj izmjene: Posebno:Diff/226698/233220, te szr Posebno:Diff/233217).

Znači, i dalje se može rabiti {{laoški jezik}} ukoliko je netko tako navikao, ne će stvarati probleme, iako bi bolje bilo prijeći na {{laoski jezik}} kao pravopisno potvrđen i sve u tom smislu. Jedino što treba je početi obvezno rabiti kategorije:

Predlošci, kategoriziranje uz pomoć predložaka, jako su moćne stvari. U biti trebalo bi osmisliti i automatizirani predložak za vlastita imena po svim jezicima koji imaju takve kategorije i lijepo srediti članke za možebitna buduća usklađivanja.

Od Laošani, Laošanin, Laošanka, Laošanke bi prije bio laošanski. Naravno, u tom slučaju pripadnika naroda Lao i države Lao imamo jedan te isti pridjev laoski, koji se slaže i s francuskim imenom/nazivom Laos.

Od Kazahstan i Kazahstanci (državljani) je kazahstanski. Naravno da ne treba odustati od Letonije, no ukoliko je već država Latvija, a narod Letonci (w:Posebno:MobileDiff/399753), nije teško zaključiti da je i jezik letonski.

Ima i ova situacija: Posebno:Permalink/232844. Rješava se u onom {{pr}} gdje se koristi onaj #switch na način: nrf=w:nrm i isto tako fra-nor=w:nrm.

Treba tu puno posla, ja ti ne zadajem posao, nego te samo obavješćujem da ubuduće možeš koristiti one tri kategorije vlastitih imena, kazaških, laoskih i letonskih, te tri predloška, {{kazaški jezik}}, {{laoski jezik}} i {{letonski jezik}}. Ostalo sam sve riješio sam, a ovo je izvješće o učinjenom. Naravno i zamolba da pobrišeš sva ona preusmjeravanja kategorija. Kategorija:Mandarinski jezik, Kategorija:Kazačke imenice i sl. Sve je u skrižaljci navedeno. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 14,33; 28. veljače 2017. (SEV)

  • P. S. Ima još i oko {{hr}} čitava priča, te kako i bolje rečeno gdje se točno može rabiti ovaj oblik predloška: {{pr|hr|<naziv_stranice>}} (no za to ima vremena, to je dugoručno pitanje). -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 14,33; 28. veljače 2017. (SEV)
  • P. P. S. I ovo je nešto što bi mogao riješiti, jer je predložak {{sklonidba-hrvatski}} zaključan Posebno:MobileDiff/231437 (mislim na obično dodavanje kôda koji se pokazao uspješnim ovdje. Hvala na pomoći. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 14,33; 28. veljače 2017. (SEV)

podrijetlo i porijeklo[uredi]

U "Govorimo hrvatski" prije pola godine (ne znam zašto nije moguće sada poslušati, ali ovdje je napisano, što bilo je ispričano) bilo je preporučeno koristiti iz forme podrijetlo kao "više hrvatska". Ovdje je preusmjer ("redirect") u porijeklo. Kakvo je ispravno? Żyrafał (razgovor) 19:15, 20. travnja 2017. (CEST)[odgovori]

Pozdrav[uredi]

i sritan Božić :) --Mateo K 01 (razgovor) 21:17, 25. prosinca 2018. (CET)[odgovori]

Zamolba za usklađivanje stranice wječnik: administratori[uredi]

Bok, Kuburo,

ukoliko nađeš vremena, molio bih te da uskladiš stranicu wječnik: administratori s novim stanjem: posebno:razl/240882. Unaprijed zahvaljujem na trudu i na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,26; 12. travnja 2019. (SEV)

Nesmir Kudilovic. Napravih. Kubura2 (razgovor) 04:03, 18. travnja 2019. (CEST)[odgovori]

Bok, Kuburo,
Luka Krstulović više nije ni administrator niti birokrat. Izvori: logid=31180603 odnosno izvadak iz javne evidencije. Podatci su dostupni i lokalno na Posebno:Suradnici/sysop.
Nisam tražio da se projektna stranica Wječnik:Administratori dopunjuje preslikom iz sadržaja projektne stranice Wječnik:Birokrati. To se može riješiti puno jednostavnije upotrebom odlomka == Vidi i == u projektnoj stranici Wječnik:Administratori. Tamo se, pod tim odlomkom može navesti i automatski popis: Automatski popis administratora odnosno Posebno:Administratori.
Još jednom unaprijed zahvaljujem na trudu i na razumijevanju. Srdačni i lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 15,38; 18. travnja 2019. (SEV)

Obavijest o prijedlogu za globalnu blokadu[uredi]

Pozdrav. Obavještavamo Vas da je u tijeku prijedlog Vaše globalne blokade na svim Wikimedijinim projektima. Pozvani ste sudjelovati u raspravi na m:Request for comment/Global ban for Kubura. Hvala. Blablubbs (razgovor) 22:29, 14. studenoga 2020. (CET)[odgovori]

Dobavljeno iz "https://hr.wiktionary.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura2&oldid=242291"