miholjščak

Izvor: Wječnik
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

miholjščak (hrvatski jezik)[uredi]

(1.1–2)
padež jednina  množina
nominativ miholjščak miholjščaci
genitiv miholjščaka miholjščakâ
dativ miholjščaku miholjščacima
akuzativ miholjščak miholjščake
vokativ miholjščače miholjščaci
lokativ miholjščaku miholjščacima
instrumental  miholjščakom miholjščacima
(1.2) miholjščak (listopad)

izgovor:
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) rujan (u kajkavaca)[1][2]
(1.2) listopad (u kajkavaca),[3][4][5][2][6] s potvrdama u 1670.,[7] 1651.[8][9]

sinonimi:

(1.1) rujan: šetenbar (čakavsko narječje,[10] neka štokavska narječja[11]), miholjski[12] (mihojski[12]), po blagdanu sv. Mihovila koji pada krajem rujna; češće se rabi za listopad (miholjšćak[12]), šetembar,[12] setembar,[12] šetiembar,[12] setiembar,[12] malomešnjak (u kajkavaca, po Maloj Gospi),[1] ruj (u starom Splitu),[1] jesenjak (kajkavski),[1] jesenščak, miošćak (u Žumberku),[1] smokvenjak (na Istri),[12] pohust (neki djelovi Istre),[12] rujen, zrilvoće.
(1.2) listopad: otonbar (čakavsko narječje,[10] neka štokavska narječja[13]), miholjski (G mjeseca miholjskega,[14] ili miholjšćaka[14] u Istri,[12] te mihojski,[12] miholjšćak[12][14]), po blagdanu sv. Mihovila koji pada krajem rujna, a prije nego se promijenio kalendar, obilježavao se u listopadu;[4] također se rabi i za rujan, ali znatno rjeđe nego za listopad), miholščak,[15] miholšćak, mihoļštak, kozaprst,[15] desetnik,[15] lučinski, lučinski mesec, listopan,[4] padolist,[4] lukovščak,[4] otobar, otubar,[4] oktubar.[4] Nekoć su se nazivi pisali velikim početnim slovom: Lukovčak, Lukovščak, inače Miholjščak, Lukouſchak, Miholyſchak, Liſtopad, Listopad.


antonimi:
primjeri:
srodne riječi:

(1.2) listopadan, listopadski, listoplodan, listorodan, listosličan, listotvoran


sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:

(1.2) vidi i: prosinec, svečen, sušec, mali traven, veliki traven, klasen, serpen, velikomešnjak, malomešnjak, lukovščak inače miholjščak, vsesvetčak, gruden.
(1.1–2) vidi i: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac.

prijevodi:[uredi]

(1.2) miholjščak (listopad)

izvori:[uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Jutarnji list Inoslav Bešker: Rujan, 31. kolovoza 2010., pristupljeno 17. rujna 2010.
  2. 2,0 2,1 Zvonimir Bartolić, Majka Katarina : biografski i književno-povijesni kolaž o Ani Katarini Frankopan-Zrinski & Putni tovaruš : na spomen 330. obljetnice smrti, Matica hrvatska, “Zrinski”, Čakovec, 2004., ISBN 953-6138-15-8, str. 126.
  3. Žarko Dadić, Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja, IK Naprijed, Zagreb, 1994., ISBN 953-178-016-1, str. 262. (lukovščak, miholjščak)
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 Milan Paun, »Podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci : listopad« // Hrvatske šume : časopis za popularizaciju šumarstva / gl. ur. Miroslav Mrkobrad, god. X., br. 118., Hrvatske šume, Zagreb, listopada 2006., ISSN 1330-6480, str. 29. (poveznica)
  5. Mladen Ivezić, Hrvatski kalendari, Hrvatski forum, Zagreb, 1997., str. 58.
    Wikicitati „Prosinecz, Szechen, Szussecz, Mali Traven, Veliki Traven, Klaszen, Szerpen, Velikomessnyak, Malomessnyak, Miholjščak, Vseszvetchak, Gruden.“
    (str. 58.)
  6. Slavoljub Verbančić, urednik i Lavoslav Župan, izdatelj, Obći zagrebački kolendar : za godinu 1847., Tečaj drugi., Lavoslav Župan, Zagreb, [1847.], 20. obrojčena stranica u tiskopisu. Napomena o uredniku: Slavoljub (krsno ime Eduard) Vrbančić (Domaslovec, kod Samobora, 1823. – Zagreb, 12. travnja 1880., stanovao je u Ilici 27. Studirao je teologiju i završio Pravoslovnu akademiju u Zagrebu. Bio je odvjetnikom. Uređivao je 1846.–1847. Obći zagrebački kolendar u kom je zagovarao hrvatske nacionalne ideje Gajevoga kruga.
  7. Juraj Habdelić, Dictionar ili Réchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, masnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda, Graz, 1670. (Portal hrvatske rječničke baštine, slika stranice iz rječnika)
  8. Valentin Putanec, »Etimološki prinosi (21–26)«, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 28. (2002.), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2002., str. 181. – 206., ISSN 1849-0379 (mrežno izd.), ISSN 1331-6745, cit. sa str. 199.
  9. Nikola Krajačević Sartorius, Szveti Evangeliomi, predgovor napisao Petar Petretić, Pri Ferencze Widmanstadiuse (Typis Widmanstadianis), Nemški Gradec (Graz), 1651.
  10. 10,0 10,1 Korčula.net Dnevnik mornara Austro-ugarske mornarice Jerka Didovića Rade iz Postrane (Žrnovo – otok Korčula) / Zapisao i obradio: Frano Cebalo, Žrnovo. (Pristupljeno: 2. listopada 2014.).
  11. Rad. Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru Milko Brković: Nekoliko neobjavljenih isprava poljičkoga kančilira Marka Barića, sv. 46/2004., str. 269–306.
    "Dato na 6. šetenbra 1749... Podpisa jah Ivan Milićević kančilir pojlički."
  12. 12,00 12,01 12,02 12,03 12,04 12,05 12,06 12,07 12,08 12,09 12,10 12,11 (poveznica) Z. Strahinja, G. Prodan, »Forši niste znali«, Glas Istre, 4. rujna 2010., pristupljeno 17. rujna 2010.
  13. Rad. Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru Milko Brković: Nekoliko neobjavljenih isprava poljičkoga kančilira Marka Barića, sv. 46/2004., str. 269–306.
    "i pripravite spizu glavarom ka će biti na šćetu ko bude kriv i tako u viru. Dato na 27. otonbra 1752."
  14. 14,0 14,1 14,2 Drago Orlić, Štorije od žalosti, Knjižnica Nova Istra, Niz Proza (sv. 32.), Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula, 2007., ISBN 978-953-6858-26-2, str. 7.
  15. 15,0 15,1 15,2 Pomorski zbornik 39 (2001) 1 Boris Franušić: O jednom zanimljivom zidnom kalendaru, str. 361.
  16. Bogumil Šwjela, Dolnoserbsko-němski słownik, Ludowe nakładnistwo Domowina, Budyšyn, 1963., str. 452.

sestrinski projekti:[uredi]

Wikipedia-logo-v2.svg

Wikipedija ima članak na temu: listopad

Commons-logo.svg

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: miholjščak

Commons-logo.svg

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: miholjščak