miholjščak

Izvor: Wječnik

miholjščak (hrvatski jezik)[uredi]

(1.1–2)
padež jednina  množina
nominativ miholjščak miholjščaci
genitiv miholjščaka miholjščakâ
dativ miholjščaku miholjščacima
akuzativ miholjščak miholjščake
vokativ miholjščače miholjščaci
lokativ miholjščaku miholjščacima
instrumental  miholjščakom miholjščacima
(1.2) miholjščak (listopad)

izgovor:
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) rujan (u kajkavaca)[1][2]
(1.2) listopad (u kajkavaca),[3][4][5][2][6] s potvrdama u 1670.,[7] 1651.[8][9]

sinonimi:

(1.1) rujan: šetenbar (čakavsko narječje,[10] neka štokavska narječja[11]), miholjski[12] (mihojski[12]), po blagdanu sv. Mihovila koji pada krajem rujna; češće se rabi za listopad (miholjšćak[12]), šetembar,[12] setembar,[12] šetiembar,[12] setiembar,[12] malomešnjak (u kajkavaca, po Maloj Gospi),[1] ruj (u starom Splitu),[1] jesenjak (kajkavski),[1] jesenščak, miošćak (u Žumberku),[1] smokvenjak (na Istri),[12] pohust (neki djelovi Istre),[12] rujen, zrilvoće.
(1.2) listopad: otonbar (čakavsko narječje,[10] neka štokavska narječja[13]), miholjski (G mjeseca miholjskega,[14] ili miholjšćaka[14] u Istri,[12] te mihojski,[12] miholjšćak[12][14]), po blagdanu sv. Mihovila koji pada krajem rujna, a prije nego se promijenio kalendar, obilježavao se u listopadu;[4] također se rabi i za rujan, ali znatno rjeđe nego za listopad), miholščak,[15] miholšćak, mihoļštak, kozaprst,[15] desetnik,[15] lučinski, lučinski mesec, listopan,[4] padolist,[4] lukovščak,[4] otobar, otubar,[4] oktubar.[4] Nekoć su se nazivi pisali velikim početnim slovom: Lukovčak, Lukovščak, inače Miholjščak, Lukouſchak, Miholyſchak, Liſtopad, Listopad.


antonimi:
primjeri:
srodne riječi:

(1.2) listopadan, listopadski, listoplodan, listorodan, listosličan, listotvoran


sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene:

(1.2) vidi i: prosinec, svečen, sušec, mali traven, veliki traven, klasen, serpen, velikomešnjak, malomešnjak, lukovščak inače miholjščak, vsesvetčak, gruden.
(1.1–2) vidi i: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac.

prijevodi:[uredi]

(1.2) miholjščak (listopad)

izvori:[uredi]

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Jutarnji list Inoslav Bešker: Rujan, 31. kolovoza 2010., pristupljeno 17. rujna 2010.
  2. ↑ 2,0 2,1 Zvonimir Bartolić, Majka Katarina : biografski i književno-povijesni kolaž o Ani Katarini Frankopan-Zrinski ＆ Putni tovaruš : na spomen 330. obljetnice smrti, Matica hrvatska, “Zrinski”, Čakovec, 2004., ISBN 953-6138-15-8, str. 126.
  3. ↑ Žarko Dadić, Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja, IK Naprijed, Zagreb, 1994., ISBN 953-178-016-1, str. 262. (lukovščak, miholjščak)
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 Milan Paun, »Podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci : listopad« // Hrvatske šume : časopis za popularizaciju šumarstva / gl. ur. Miroslav Mrkobrad, god. X., br. 118., Hrvatske šume, Zagreb, listopada 2006., ISSN 1330-6480, str. 29. (poveznica)
  5. ↑ Mladen Ivezić, Hrvatski kalendari, Hrvatski forum, Zagreb, 1997., str. 58.
    Wikicitati „Prosinecz, Szechen, Szussecz, Mali Traven, Veliki Traven, Klaszen, Szerpen, Velikomessnyak, Malomessnyak, Miholjščak, Vseszvetchak, Gruden.“
    (str. 58.)
  6. ↑ Slavoljub Verbančić, urednik i Lavoslav Župan, izdatelj, Obći zagrebački kolendar : za godinu 1847., Tečaj drugi., Lavoslav Župan, Zagreb, [1847.], 20. obrojčena stranica u tiskopisu. Napomena o uredniku: Slavoljub (krsno ime Eduard) Vrbančić (Domaslovec, kod Samobora, 1823. – Zagreb, 12. travnja 1880., stanovao je u Ilici 27. Studirao je teologiju i završio Pravoslovnu akademiju u Zagrebu. Bio je odvjetnikom. Uređivao je 1846.–1847. Obći zagrebački kolendar u kom je zagovarao hrvatske nacionalne ideje Gajevoga kruga.
  7. ↑ Juraj Habdelić, Dictionar ili Réchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, masnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda, Graz, 1670. (Portal hrvatske rječničke baštine, slika stranice iz rječnika)
  8. ↑ Valentin Putanec, »Etimološki prinosi (21–26)«, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 28. (2002.), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2002., str. 181. – 206., ISSN 1849-0379 (mrežno izd.), ISSN 1331-6745, cit. sa str. 199.
  9. ↑ Nikola Krajačević Sartorius, Szveti Evangeliomi, predgovor napisao Petar Petretić, Pri Ferencze Widmanstadiuse (Typis Widmanstadianis), Nemški Gradec (Graz), 1651.
  10. ↑ 10,0 10,1 Korčula.net Dnevnik mornara Austro-ugarske mornarice Jerka Didovića Rade iz Postrane (Žrnovo – otok Korčula) / Zapisao i obradio: Frano Cebalo, Žrnovo. (Pristupljeno: 2. listopada 2014.).
  11. ↑ Rad. Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru Milko Brković: Nekoliko neobjavljenih isprava poljičkoga kančilira Marka Barića, sv. 46/2004., str. 269–306.
    "Dato na 6. šetenbra 1749... Podpisa jah Ivan Milićević kančilir pojlički."
  12. ↑ 12,00 12,01 12,02 12,03 12,04 12,05 12,06 12,07 12,08 12,09 12,10 12,11 (poveznica) Z. Strahinja, G. Prodan, »Forši niste znali«, Glas Istre, 4. rujna 2010., pristupljeno 17. rujna 2010.
  13. ↑ Rad. Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru Milko Brković: Nekoliko neobjavljenih isprava poljičkoga kančilira Marka Barića, sv. 46/2004., str. 269–306.
    "i pripravite spizu glavarom ka će biti na šćetu ko bude kriv i tako u viru. Dato na 27. otonbra 1752."
  14. ↑ 14,0 14,1 14,2 Drago Orlić, Štorije od žalosti, Knjižnica Nova Istra, Niz Proza (sv. 32.), Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula, 2007., ISBN 978-953-6858-26-2, str. 7.
  15. ↑ 15,0 15,1 15,2 Pomorski zbornik 39 (2001) 1 Boris Franušić: O jednom zanimljivom zidnom kalendaru, str. 361.
  16. ↑ Bogumil Šwjela, Dolnoserbsko-němski słownik, Ludowe nakładnistwo Domowina, Budyšyn, 1963., str. 452.

sestrinski projekti:[uredi]

Wikipedija ima članak na temu: listopad

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: miholjščak

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: miholjščak

Dobavljeno iz "https://hr.wiktionary.org/w/index.php?title=miholjščak&oldid=268144"