bjelanjac
bjelanjac (hrvatski jezik)
[uredi]| (1.1-...) | |||
| padež | jednina | množina | dvojina |
|---|---|---|---|
| nominativ | bjelanjac | bjelanjci | bjelanjca |
| akuzativ | bjelanjac | bjelanjce | bjelanjca |
| genitiv | bjelanjca | bjelanjacâ | bjelanjca |
| dativ | bjelanjcu | bjelanjcima | bjelanjca/bjelanjcima |
| lokativ | bjelanjcu | bjelanjcima | bjelanjca/bjelanjcima |
| instrumental | bjelanjcem | bjelanjcima | bjelanjca/bjelanjcima |
| vokativ | bjelanjče | bjelanjci | bjelanjca |
izgovor: bjelánjac 〈G -njka, N mn -njci, G bjèlānjācā〉
definicija:
imenica, muški rod
- (1.1) prozirni dio jajeta između ljuske i žumanjka;[1] bioce, bjelance,[2]
- (1.2) anat. zaštitna i hranidbena ovojnica oko žutanjka jajeta u ptica i gmazova
- (1.3) bot. bijeli dio jezgre sjemenke
sinonimi:
- (1.1) bilanjac (ikavski, u primorskim krajevima i bližem zaleđu)[3][4][5][6], belnjok (Pićan), bẽlnjak (Kastav), bilanjak/belanjak, bilanjac (slavonski dijalekt), belanek (belańek u Varaždinu; bel’a:ńęk u Podravskim Sesvetama), belajnek (bel’a:jnek u Đurđevcu u Podravini), belanjek (belânjek u Gorskom kotaru oko Fužina), belońek (kajk.), belauńek i bielańek (kajk.), belańak (kajk. pisana tradicija); u glavnini čakavskih idioma ipak prevladavaju tvorenice sa sufiksom -ance, rjeđe sa sufiksom -ince.[7], bjelanjak
Zdjela puna bjelanjaka.
antonimi:
primjeri:
srodne riječi:
sintagma:
frazeologija:
etimologija:
napomene: Akademijin rječnik upućuje na bjelance, Maretić u svom Jezičnom savjetniku iz 1924. bjelance naziva štokavskim, a bjelanjak kajkavskim; bjelance je uz bjelanjak navedeno u jezičnom savjetniku IHJJ 1999. i Šonjinu rječniku 2000. godine., Broz-Ivekovićev rječnik iz 1901. uopće ne spominje bjelanjak. Navodi ga Pavešićev savjetnik iz 1971., Benešićevi rječnici iz 1949. i 1985. i Anićev rječnik iz 1998. godine. Fonološke inačice bjelanjka javljaju se u organskim izvornim mjesnim govorima svih triju hrvatskih narječja.[7] HJP ga karakterizira kao "lokal."
Izvori
[uredi]- ↑ torta od bresaka i sira, Kuvanje i kuzinavanje. 13. srpnja 2009. Pristupljeno 9. veljače 2017.
"1. odvojit jaja i dobro stuć bjelanjac 2. šećer dodat u bjelanjac, brašno i prašak za pecivo prosijat 3. u snjeg dodat jednan po jedan žutanjak, pa otopljeno (ne vruće!) maslo" - ↑ bjelanjak, Hrvatski jezični portal
- ↑ [1] "ima bilih jaj (bilanjac), ima podloga od zutih jaj (zutanjac), ima keksi ALBERT (uglavnom cilih, eventualno po pola a ne manje) i ima cokolodnih mrvic po bilanjku....to ti je PARADIŽOT...dobro ohlađeno i servirano!..."
- ↑ Šibenski brevijar Veliki ričnik šibenskih riči "Zavajon - ujutro za pokripiti se; pomiša se žumanjac s teke cukra, pa se sve zbati, da zapini; ko oće, u to poslin more dometniti i zbačeni bilanjac;..."
- ↑ Kaštela.org R. Dobrić: Kaštelanske sirnice ili trvenice, 22. ožujka 2080.
"Na 1 kg brašna stavi se 8-10 dkg kvasa, 25 dkg cukra, 25 dkg masla (oli po svinjske masti, po masla), 8 žumanjci, a od 4 bilanjca učinit "snig", 1/2 litre toploga mlika, odnosno vidit koliko triba, pa dodat mlika po potribi tako da tisto ne bude tvrdo, pinku soli, malo ruma, maraskina ili prošeka, nagratana kora od 2 limuna i dvi naranče, sok od dvi naranče....dodat jedno po jedno žumance, malo soli, likera od ruž, " - ↑ Solin.info Bob i manistra... a za desert palačinke po Dioklecijanovu, TZ Grada Solina
"...izmutit jaja i to posebno bilanjca, a napose žumanjca, jer će nan posli palačinke lipše izgledat, imat će po sebi onu lipu zlatnu mrižicu. Kad ste to izmiksali onda jopet spojite jaja..." - ↑ 7,0 7,1 Sanja Vulić, Marko Alerić: O riječima hrvatskoga književnoga jezika, Jezik 56, str. 147