nazivi za mjesece u raznim jezicima

Izvor: Wječnik
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Preneseno i dorađeno s w:de:Benutzer:Tlustulimu/Monatsnamen_in_verschiedenen_Sprachen.

Usporedna skrižaljka slavenskih i baltičkih naziva[uredi]

U ovoj se usporednoj skrižaljci slavenskih i baltičkih naziva za mjesece nalaze jezici sa vlastitim, slavenskim i baltičkim nazivljem, odnosno nemeđunarodnim, nelatinskim nazivljem.

hrvatski ukr. bjrus. polj.[1] tešinski šleski[2] kašup. češ. mak.
(nar.)
slov.1 gluž.[3] dluž.2 lit. stprus. srp.4 rus. bug.
siječanj січень студзень styczeń styćyń stëcznik leden коложег prosinec wulki róžk wezymski sausis sauzis koložeg[4] sečenj, prosinec, studenj[5] prosinec[5]
veljača лютий люты luty luty gromicznik únor сечко svečan maly róžk swěckowny vasaris wazaris sečko sečenj, sneženj, ljutij[5] sečenj[5]
ožujak березень сакавік marzec mařec strëmiannik březen цутар sušec nalětnik pózymski, nalětnik kovas kowas derikoža berezozol, sahij, sokovik[5] suhi[5]
travanj квітень красавік kwiecień kvěćyń łzëkwiat duben тревен mali traven jutrownik jatšownik, nalětny balandis balandes lažitrava cvetenj, berezenj, duben, kritenj[5] brezov[5]
svibanj травень травень3 maj maj môj květen косар veliki traven róžownik rozhelony, rožownik gegužė geguze cvetanj travenj, letenj, cvetenj[5] treven[5]
lipanj червень чэрвень czerwiec červěc czerwińc červen жетвар rožnik smažnik smažki, smažnik birželis birzelis trešnjar červenj, izok, mlečenj[5] izok[5]
srpanj липень ліпень lipiec lipěc lëpińc červenec златец mali srpen pražnik žnjojski liepa lipa žetvar lipec, červenj, serpenj[5] črven[5]
kolovoz серпень жнівень sierpień śyrpjyń zélnik srpen житар veliki srpen žnjenc jacmjeński rugpjūtis pjutis gumnik serpenj, žuivenj, zarev[5] zarev[5]
rujan вересень верасень wrzesień vřeśyń séwnik záři гроздобер kimavec póžnjenc požnjeńc, póžnjeńc rugsėjis rudonas grozdober veresenj, ruenj[5] ruin[5]
listopad жовтень кастрычнік październik paźdzěrnik rujan říjen листопад vinotok winowc winski, winowc spalis spalius šumopad listopad[5] listopad[5]
studeni листопад лістапад listopad listopad lëstopadnik listopad студен listopad nazymnik młośny, nazymnik lapkritis lapkrutas studen grudenj, listopad[5] gruden[5]
prosinac грудень снежань grudzień grudźyń gòdnik prosinec снежник gruden hodownik zymski, gódownik gruodis grodis koledar studenj, grudenj, prosinec[5] studen[5]
  • 1Oblici su starinski. Primjenjuju se međunarodni nazivi.
  • 2Ovi nazivi su većim dijelom književni, osim za siječanj i veljaču, gdje su starinskiji oblici i rabe se noviji oblici. U govornom jeziku govornici donjolužičkosrpskoga jezika koriste međunarodne nazive.
  • 3Supostoji međunarodni oblik, май, "maj".
  • 4Zastarijeli narodni nazivi.[6]

vidi i:[uredi]

literatura:[uredi]

  1. kratice prema:
    Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 1. sv. : A – Bez, Zagreb: EPH, Zagreb: Novi Liber, 2004., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-7160-71-8 (1. sv.), str. XXX. – XXXVI. (URL)
  2. Žarko Dadić, »Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci«. U publikaciji: Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Sv. 37. (1995.), str. 227. ‒ 236.

izvori:[uredi]

  1. Mówimy po polsku, Berlin, 1998., Seite 170.
  2. http://www.sweb.cz/ls78/ponaszymu.htm Teshen Silesian Dialect
  3. Słownik Hornjoserbsko-němski, Wörterbuch Obersorbisch-Deutsch, Bautzen, 1990., ISBN 3-7420-0419-0
  4. коложег, у коме се о зимској солстицији спаљивало коло (точак), да би се појачала снага суица. Prijevod: koložeg, u komu se o zimskom solsticiju spaljivalo kolo (točak), da bi se pojačala snaga sunca.
  5. 5,00 5,01 5,02 5,03 5,04 5,05 5,06 5,07 5,08 5,09 5,10 5,11 5,12 5,13 5,14 5,15 5,16 5,17 5,18 5,19 5,20 5,21 5,22 5,23 Dadić, 1995., str. 232.
  6. Aleksandra Marinković Obrovski, prir., Narodni nazivi za mesece u godini, www.svevlad.org.rs, pristupljeno: 21. studenoga 2013.