Prijeđi na sadržaj

nazivi za mjesece u raznim jezicima

Izvor: Wječnik

Preneseno i dorađeno s w:de:Benutzer:Tlustulimu/Monatsnamen_in_verschiedenen_Sprachen.

Usporedna skrižaljka slavenskih i baltičkih naziva

[uredi]

U ovoj se usporednoj skrižaljci slavenskih i baltičkih naziva za mjesece nalaze jezici sa vlastitim, slavenskim i baltičkim nazivljem, odnosno nemeđunarodnim, nelatinskim nazivljem.

hrvatski ukr. bjrus. polj.[1] tešinski šleski[2] kašup. češ. mak.
(nar.) 		slov.1 gluž.[3] dluž.2 lit. stprus. srp.4 rus. bug.
siječanj січень студзень styczeń styćyń stëcznik leden коложег prosinec wulki róžk wezymski sausis sauzis koložeg[4] sečenj, prosinec, studenj[5] prosinec[5]
veljača лютий люты luty luty gromicznik únor сечко svečan maly róžk swěckowny vasaris wazaris sečko sečenj, sneženj, ljutij[5] sečenj[5]
ožujak березень сакавік marzec mařec strëmiannik březen цутар sušec nalětnik pózymski, nalětnik kovas kowas derikoža berezozol, sahij, sokovik[5] suhi[5]
travanj квітень красавік kwiecień kvěćyń łzëkwiat duben тревен mali traven jutrownik jatšownik, nalětny balandis balandes lažitrava cvetenj, berezenj, duben, kritenj[5] brezov[5]
svibanj травень травень3 maj maj môj květen косар veliki traven róžownik rozhelony, rožownik gegužė geguze cvetanj travenj, letenj, cvetenj[5] treven[5]
lipanj червень чэрвень czerwiec červěc czerwińc červen жетвар rožnik smažnik smažki, smažnik birželis birzelis trešnjar červenj, izok, mlečenj[5] izok[5]
srpanj липень ліпень lipiec lipěc lëpińc červenec златец mali srpen pražnik žnjojski liepa lipa žetvar lipec, červenj, serpenj[5] črven[5]
kolovoz серпень жнівень sierpień śyrpjyń zélnik srpen житар veliki srpen žnjenc jacmjeński rugpjūtis pjutis gumnik serpenj, žuivenj, zarev[5] zarev[5]
rujan вересень верасень wrzesień vřeśyń séwnik záři гроздобер kimavec póžnjenc požnjeńc, póžnjeńc rugsėjis rudonas grozdober veresenj, ruenj[5] ruin[5]
listopad жовтень кастрычнік październik paźdzěrnik rujan říjen листопад vinotok winowc winski, winowc spalis spalius šumopad listopad[5] listopad[5]
studeni листопад лістапад listopad listopad lëstopadnik listopad студен listopad nazymnik młośny, nazymnik lapkritis lapkrutas studen grudenj, listopad[5] gruden[5]
prosinac грудень снежань grudzień grudźyń gòdnik prosinec снежник gruden hodownik zymski, gódownik gruodis grodis koledar studenj, grudenj, prosinec[5] studen[5]
  • 1Oblici su starinski. Primjenjuju se međunarodni nazivi.
  • 2Ovi nazivi su većim dijelom književni, osim za siječanj i veljaču, gdje su starinskiji oblici i rabe se noviji oblici. U govornom jeziku govornici donjolužičkosrpskoga jezika koriste međunarodne nazive.
  • 3Supostoji međunarodni oblik, май, "maj".
  • 4Zastarijeli narodni nazivi.[6]

vidi i:

[uredi]

literatura:

[uredi]
  1. kratice prema:
    Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 1. sv. : A – Bez, Zagreb: EPH, Zagreb: Novi Liber, 2004., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-7160-71-8 (1. sv.), str. XXX. – XXXVI. (URL)
  2. Žarko Dadić, »Povijesno podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci«. U publikaciji: Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Sv. 37. (1995.), str. 227. ‒ 236.

izvori:

[uredi]
  1. ↑ Mówimy po polsku, Berlin, 1998., Seite 170.
  2. ↑ https://web.archive.org/web/20080922140525/http://www.sweb.cz/ls78/ponaszymu.htm Teshen Silesian Dialect
  3. ↑ Słownik Hornjoserbsko-němski, Wörterbuch Obersorbisch-Deutsch, Bautzen, 1990., ISBN 3-7420-0419-0
  4. ↑ коложег, у коме се о зимској солстицији спаљивало коло (точак), да би се појачала снага суица. Prijevod: koložeg, u komu se o zimskom solsticiju spaljivalo kolo (točak), da bi se pojačala snaga sunca.
  5. ↑ 5,00 5,01 5,02 5,03 5,04 5,05 5,06 5,07 5,08 5,09 5,10 5,11 5,12 5,13 5,14 5,15 5,16 5,17 5,18 5,19 5,20 5,21 5,22 5,23 Dadić, 1995., str. 232.
  6. ↑ Aleksandra Marinković Obrovski, prir., Narodni nazivi za mesece u godini, www.svevlad.org.rs, pristupljeno: 21. studenoga 2013.
Dobavljeno iz "https://hr.wiktionary.org/w/index.php?title=nazivi_za_mjesece_u_raznim_jezicima&oldid=268147"